Dvadeset i prvi po redu Susreti pozorišta Bosne i Hercegovine, održani od 04. do 12. novembra 2004. godine, dali su jedan značajan impuls konstituisanju organske cjeline bosansko – hercegovačkog pozorišnog bića u smislu njihove prepoznatljivosti u okupljanju teatarskih ansambala iz oba entiteta. Na taj način nastavili su konstitutivnu i razvojnu nit koja je počela sa devetnaestim Susretima, a koja se ogledala u egzistirajućim dvojstvima u bosansko – hercegovačkom društvu, kao i ostalim ambijentima jugoistočno evropskog prostora. Prisustvo različitih dualiteta je neminovnost i usud balkanskih društava od kojih pojedina razlike ne shvataju kao komparativne prednosti, već kao mane i nedostatke koje treba rješavati konfliktom. Ako je na devetnaestim Susretima propitivanje dualnih obilježja pojedinca i grupe bilo determinisano jedinstvom i razlikama, na dvadesetim je ono određeno propitivanjem između tradicije i modernosti. Na dvadesetprvim Susretima (selektor je bio Jovica Pavić), stvarnost i njen dvojnik su bili polazni osnovni moto propitivajućih teatarskih dešavanja.
Vječite dileme o stvarnom identitetskom obilježju i preispitivanju njene druge dimenzije u nekom drugom vremenu su tema koju su tretirale, gotovo, svih devet viđenih predstava u okviru zvaničnog dijela Susreta. Ta dvojstva nisu samo nacionalno i religijsko identitetska, već su i refleksi škrtosti i rasipništva («Ubojstvo u noćnom vlaku»), vlasti i dilema da se ona sačuva («Veliki vezir», «Karabeg»), poetske paradigmatičnosti između sna i jave («Phoenix je sagorio uzalud»), nadolazećih mladih stvaralačkih snaga i već prisutnih kreativaca («Pobuna u Narodnom pozorištu») i dr. Svi su ovi dualiteti pokazali da su oni pojavni i manifestni i u životu, a i na pozornici, ali da ih treba doživljavati kao prednosti društva u kojemu postoje.
Stvarnost ima i svoju drugu stranu koja je ponekad tamna i koja opominjuće funkcioniše u ambijentu samourušenog društva kao što je bosansko – hercegovačko. U predstavama izvedenim na 21. Susretima funkcionisala je i stvarnost koja se okreće, jednim većim dijelom, dnevno političkim bitisanjima, a u drugom dijelu umjetnosti koja nije gluva na zvuke vremena u kojem nastaje, već se trudi da te zvuke ukomponuje u harmoniju dramskog djela i pozorišnog čina.
Uz prisutnu stvaralačku krizu u bosanskohercegovačkim teatrima, stvarnost pozorišnih predstava izvedenih na sceni Doma kulture je pokazala da se ponekad koristi i u svrhu dnevno političke blasfemije što obezvređuje teatarske vrednote. Da bi se izbjegla stvaralačka kriza koja je najizraženija u poslednjoj 2004. godini, javile su se ideje da je potrebno Festival u Brčkom vezivati za neke regionalne inicijative, kao i promijeniti pravila o organizovanju istog po kome bi pravo učešća imala sva pozorišta koja izvode predstave na cjelokupnom srpsko – hrvatskom govornom području.
Međutim, i pored tih i takvih zahtjeva i Dvadeset i drugi Susreti pozorišta BiH su organizovani po konceptualnom osnovu sa kojim su i počela obnovljena brčanska pozorišna dešavanja. Godine 2005. Susreti pozorišta BiH su održani od 11. do 18. novembra. Moto Susreta je bio «Putokazi za budućnost». U zvaničnom dijelu programa brčanska publika je vidjela sedam predstava, i to: «Kraljevo» Miroslava Krleže u produkciji sarajevskog Narodnog pozorišta, «Petar Kočić» Gojka Banovića i Željka Stjepanovića u produkciji banjalučkog Narodnog pozorišta Republike Srpske, «Doticanja» Ljubice Ostojić u produkciji Studija lutkarstva iz Sarajeva, «Prikazanje» Dževada Karahasana u izvedbi Teatra Kabare iz Tuzle, «Legenda o Ali – paši» Envera Čolakovića i Sulejmana Kupusovića u produkciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva, «Lutkino bespuće» Safeta Plakala u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i «Sveti Georgije ubiva Aždahu» Dušana Kovačevića i u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.
Početak teatarskih festivalskih zbivanja, na dvadeset i trećim brčanskim Susretima pozorišta Bosne i Hercegovine, održanim od 15. do 23. novembra 2006, je koncipiran sa predstavom «Gospođa ministarka», u produkciji banjalučkog Narodnog pozorišta Republike Srpske. Pored Nušićevog kultnog djela u zvaničnom dijelu ovih Susreta su bile još i predstave: «Grad od snova 2000» tuzlanskog Narodnog pozorišta, «Važno je biti pozitivan» Teatra Kabare, takođe, iz Tuzle, zatim «Sretna nova 1994» Mostarskog teatra mladih, «Djeca sa CNN-a» sarajevskog Pozorišta mladih, «Zagrljenici» sarajevskog SARTR-a, «Prvi put s ocem na izbore» sarajevskog Narodnog pozorišta i «Velika bijela zavjera» Kamernog teatra 55 iz Sarajeva.
Dvadeseti i četvrti Susreti pozorišta / kazališta koji su održani od 15. do 22. novembra 2007. godine u zvaničnom dijelu programa su imali osam predstava iz Bosne i Hercegovine i regiona. Brčanskoj publici su se predstavili protagonisti sljedećih predstava: «Siroti mali hrčki» Nikšićkog pozorišta, «Katarina Kosača» u produkciji SARTR-a, «Sinovi umiru prvi» Kazališta «Gavela» iz Zagreba, «Hadersfild» Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, «Omer – paša Latas» banjalučkog Narodnog pozorišta Republike Srpske, «Igra plakanja» sarajevskog Narodnog pozorišta, «Bljesak zlatnog zuba» Hrvatskog narodnog kazališta iz Mostara i «Hanka» u produkciji Narodnog pozorišta iz Tuzle.
Na Susretima, dvadeset i petim po redu, koji su organizovani od 20. do 29. novembra 2008. godine izvedene su u zvaničnoj konkurenciji predstave: „Danilo“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice, „Tvrđava“ tuzlanskog Teatra Kabare, „Narodni poslanik“ Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke, „Ćeif“ Beogradskog dramskog pozorišta, „Balada o Omeru i Merimi“ sarajevskog Narodnog pozorišta,“ Kulin“ Narodnog pozorišta iz Mostara, „Metro-priče iz bijelog svijeta“ Dječijeg pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke i „Kauboji“ zagrebačkog Teatra EXIT.
Konceptualni osnov XXV Susreta pozorišta / kazališta Bosne i Hercegovine u Brčkom, koji se odnosi na prvu koncepcijsku odrednicu „Festival festivala“, zasniva se na određenju da pored predstava u zvaničnoj konkurenciji koje su ostavile značajnog traga na pojedinim regionalnim i bosanskohercegovačkim kazališnim festivalima, Susrete zatvori, takođe, predstava koja je ostvarila uspjeh na nekom od festivala. Ono što je značajno je to da takva predstava za publiku i u čast nagrađenih ne mora da je nastala po tekstu domaćeg pisca. Logika situacije pretpostavlja da to treba biti predstava koja je zavidan rezultat postigla na jednom od dva kompeticijska festivala ili možda oba, i to: Kazališnim / pozorišnim igrama BiH u Jajcu ili Festivalu komedije „Mostarska liska“. Jer, predstave koje su takav rezultat postigle na Festivalu BH drame u Zenici po logici stvari će učestvovati u zvaničnom dijelu brčanskih Susreta. Takođe, ono što je bitno i što daje i štiti ekskluzivitet Susreta pozorišta / kazališta u Brčkom, kada je u pitanju predstava koje će zatvoriti Festival sadržano je u činjenici da ta predstava nije ranije igrana i prikazana pred teatarskom publikom u Brčkom.
Pišu: Srdjan Vukadinović i Jakov Amidžić
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.