Digitalizacija i inovacije trebaju da postanu dio obaveznog kurikuluma trenutnih nastavnih planova i programa u BiH kako bi se nove generacije pripremile za poslove u digitalnom dobu, zaključak je konferencije „Priprema za budućnost – digitalne vještine“, koju su u Sarajevu organizovali Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD), GIZ BiH i Ambasada Švicarske u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH.
Ovogodišnja konferencija nije bila samo skup stručnjaka, predstavnika akademske zajednice i donositelja odluka, već prilika za zajedničko stvaranje vizije obrazovanja koje će iznjedriti generacije spremne za izazove koje donosi brza evolucija tehnologije.
Kako su istakli iz Austrijske agencije za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD) godišnja konferencija stručnog obrazovanja je događaj koji omogućava zainteresovanim stranama iz svih sistema stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini da razmijene ideje i istaknu najbolje prakse kako u BiH tako i unutar EU. Fokus ovogodišnje konferencije u okviru „Evropske godine vještina“, bio je na uticaju digitalizacije na privredu, tržište rada, a samim tim i na obrazovne sisteme u BiH. Istaknuto je da je jako važno razgovarati o važnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini 2021-2030 na osnovu preporuka iz Rige.
Na konferenciji su predstavljeni i primjeri dobre prakse u privatnom i u javnom sektoru sa fokusom na buduće prioritete u oblasti digitalizacije u srednjem stručnom obrazovanju.
Govoreći o značaju digitalizacije za privatni sektor, Elmir Talić, predstavnik kompanije Porsche BiH je istakao da u svakom sektoru u kompaniji imaju osobu koja krči put i uči druge digitalnim vještinama. Talić je govorio o mogućnostima dijagnostike automobila na daljinu i tome kako u ovoj kompaniji ekspert iz Sarajeva ima pristup automobilu u Bihaću. No, digitalizacija je otišla i korak dalje, te danas proizvođač može da ima pristup svakom automobilu, radeći nadogradnju na način na koji se radi update na mobilnim telefonima.
Pružatelji usluga stručnog obrazovanja i obuke trebaju aktivno sarađivati s kompanijama kako bi razumjeli specifične zahtjeve i trendove u njihovim industrijama. Ovakva saradnja omogućava prilagodljivost kurikuluma, osigurava da se učenici obučavaju relevantnim vještinama povećavajući mogućnost zapošljavanja nakon završetka obrazovanja.
Vladana Sredanović, iz Tehničke škole Gradiška istakla je kako se u školi trude da učenicima daju osnovne digitalne vještine. U tome im pomaže stručna praksa u kompanijama iz lokalne zajednice, entuzijastičan menadžment i partneri poput GIZ-a, koji kroz projekte omogućavaju da se profesori usavršavaju kako ovdje, tako i na studijskim putovanjima u inostranstvu. Ona ističe da škola odgovara na digitalizaciju u skladu sa materijalnim mogućnostima.
Digitalizacija pruža izvanredne prilike za obrazovne ustanove i industriju, olakšavajući prenos relevantnih znanja i vještina direktno iz učionica u radna okruženja. Efikasna saradnja između škola stručnog obrazovanja, te privatnog sektora ključna je u zadovoljavanju ovih potreba.
Pozitivan primjer saradnje kompanije u BiH koja se bavi digitalizacijom i obrazovnih institucija je kompanija DKR iz Tuzle.
Prema riječima Miralema Bulića iz DKR-a, kompanija sama sebi obezbjeđuju radnu snagu, budući da su prvi centar u BiH koji se bavi robotikom. Bulić navodi da je kompanija DKR donirala robotske ruke tehničkim školama i fakultetima u Tuzli kako bi motivisali učenike i studente da rade na njima.
“U našoj kompaniji postoji i mogućnost obavljanja stručne prakse. Međutim, moram istaći da među radnicima još uvijek postoji strah da će ih zamijeniti roboti, ali to nije istina jer roboti rade teške i manuelne poslove, i na taj način pozicioniraju radnike na bolje mjesto i ostavljaju im više prostora za kreativnost i produktivnost. Čak ni velika, a posebno mala i srednja preduzeća neće otpuštati radnike zbog robotizacije”, smatra Bulić.
Industrija videoigara još jedna je zanimljiva tema o kojoj je bilo riječi na konferenciji. Dok su se druge zemlje pozicionirale visoko u ovoj oblasti, BiH trenutno ima samo šest kompanija koje posluju u ovom polju. Videoigre nisu samo mjesto zabave i razonode, nego se sve više koriste u edukacijske svrhe, mogu prenositi poruke i plasirati proizvode na zanimljiv i interaktivan način.
Stefan Filipović iz kompanije Legit d.o.o je istakao na konferenciji da su potencijali ove industrije ogromni, ali da je i na tako malom tržištu stalna potraga za stručnjacima koji žele ovdje ostati i raditi.
“Kako bi pronašli kompetentan kadar dali smo studentima priliku za plaćenu praksu i mogućnost ostanka u kompaniji. Pored toga u procesu digitalne transformacije su bitni i partneri poput GIZ-a, kako bi čuli inicijative i potpomogli samu digitalizaciju, ali i kooperaciju među svim akterima koji učestvuju u ovom procesu. Uskoro će se osnovati i udruženje koje će zastupati interese kompanija koje posluju u sektoru industrije video igara, poticati međunarodna partnerstva, zagovaranje i edukaciju, kako bi se u industriji videoigara moglo angažovati što više kompetentne lokalne radne snage”, kazao je Filipović.
Dualno organizovani sistem u BiH podržan je od strane Njemačke vlade i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) u okviru projekta „Razvoj privatnog sektora i promocija zapošljavanja“ te okuplja partnere iz obrazovnog sektora u BiH.
“Digitalizacija je već u srži poslovnih procesa u vodećim malim i srednjim preduzećima u BiH i neophodna je za uspješno poslovanje u budućnosti. Pružatelji obrazovnih usluga pokazali su otvorenost i spremnost da se jače fokusiraju na digitalne inovacije kako bi išli u korak sa zahtjevima tržišta rada i poboljšali zapošljavanje maturanata” zaključio je Roman Gorowoj, menadžer komponente Jačanje stručnog obrazovanja (SVET) u GIZ-u.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.