Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti pokrenut je 2015. godine kako bi se skrenula pozornost na rodnu neravnotežu u znanosti. Obilježava se svake godine 11. veljače i ima za cilj podizanje svijesti o ključnoj ulozi koju djevojke i žene imaju u znanosti i tehnologiji. Međunarodne godišnje proslave organiziraju UNESCO i UN-Women.
Značajan rodni jaz postojao je godinama na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, još su uvijek nedovoljno zastupljene u STEM-u. Prema UNESCO-vom Institutu za statistiku svjetski udio žena u istraživanju i razvoju manji je od 30%. U većini zemalja još je dug put do postizanja ravnoteže spolova u STEM područjima na svim razinama obrazovnog sustava. To znači da se u cijelom svijetu gubi potencijal znanja jer premalo visokokvalificiranih žena radi u STEM-u.
Sudjelovanje žena i djevojke u STEM područjima
Rješavanje nekih od najvećih izazova Agende za održivi razvoj – od poboljšanja zdravlja do borbe protiv klimatskih promjena – oslanja se na iskorištavanje svih talenata. To podrazumijeva ravnopravnije sudjelovanje žena u tim područjima. Proširivanje broja talentiranih istraživača i znanstvenika donosi nove perspektive, talente i kreativnost.
STEM područja općenito se smatraju ključnima za nacionalna gospodarstva pa ipak većina zemalja, bez obzira na razinu razvoja, nije postigla rodnu ravnopravnost u STEM-u. U većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike. U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.
- 33,3% je globalni prosječni postotak žena istraživača, a samo 35% svih studenata u STEM područjima studija su žene
- 30% svih zemalja s dostupnim podacima o nacionalnom udjelu žena istraživača dosegnuo je paritet u 2016
- Unatoč statistici koja pokazuje približan učinak djevojčica i dječaka u prirodoslovlju i matematici prevladavaju jaki rodni stereotipi: mnoge su djevojčice još uvijek manje ohrabrene u STEM područjima i imaju ograničen izbor (ako ga uopće ima) za svoje obrazovanje i razvoj karijere.
- Čak i zemlje koje su postigle ravnopravnost spolova u smislu istraživača još uvijek se suočavaju s važnim izazovima u postizanju toga u svim aspektima, budući da vertikalna i horizontalna segregacija i dalje postoje kao prepreke.
- Žene zauzimaju malu manjinu na najvišim položajima usprkos poboljšanju posljednjih godina i samo 22 žene su do danas dobile Nobelovu nagradu u nekoj znanstvenoj disciplini.
Unatoč napretku posljednjih desetljeća, i danas je samo jedan od tri istraživača u svijetu žena. Ova uporna rodna nejednakost rezultat je brojnih prepreka s kojima se znanstvenice i dalje suočavaju. Upravo te prepreke mogu obeshrabriti djevojke da se bave znanstvenom karijerom i spriječiti napredak žena u tom području.
Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti naglašava da žene i djevojke igraju ključnu ulogu u znanstvenim i tehnološkim zajednicama i da njihovo sudjelovanje treba ojačati. Žene trebaju znanost, a znanost treba žene. Samo korištenje svih izvora znanja i svih izvora talenta može otključati puni potencijal znanosti i odgovoriti na izazove našeg vremena.
Ove godine UN je odabrao temu Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost. Cilj je pokrenuti raspravu o podzastupljenosti žena na mjestima donošenja odluka i vodećih pozicija u znanosti. To je ključno za postizanje tri stupa održivog razvoja: ekonomski prosperitet, socijalna jednakost i cjelovitost okoliša.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.