Crna Gora ubrzava pripreme za Jadransko-jonski auto-put vrijedan oko 2,8 milijardi evra, koji bi trebalo da stigne do granice s Bosnom i Hercegovinom, dok se s druge strane granice priprema nastavak istog koridora preko Trebinja, Stoca i Počitelja.
Riječ je o jednom od najvećih planiranih infrastrukturnih projekata u regionu, koji bi u konačnici trebalo da poveže zemlje duž Jadranskog i Jonskog mora, a za BiH je posebno značajno što bi upravo preko Hercegovine dobila novu auto-putnu vezu s Crnom Gorom, Albanijom i dalje prema Grčkoj.
Crnogorski dio Jadransko-jonskog auto-puta trebalo bi da bude dug oko 127 kilometara i da se proteže od granice s BiH kod Nuda do granice s Albanijom kod Sukobina.
Prema dokumentaciji projekta, procijenjena vrijednost građevinskih radova iznosi oko 2,8 milijardi evra.
Amerikanci pozvani da uđu u projekat
Projekat je ovih dana ponovo dospio u fokus nakon što je Crna Gora počela primjenu Međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o saradnji na implementaciji strateških projekata, koji je potpisan 24. jula u Vašingtonu.
Crnogorsko Ministarstvo javnih radova saopštilo je 24. avgusta da je upravo Jadransko-jonski koridor jedan od prva dva strateška projekta koja su dostavljena američkoj strani.
Za projekte je objavljen i poziv za iskazivanje interesovanja namijenjen američkim kompanijama. Iz crnogorske Vlade navode da Jadransko-jonski koridor nije zamišljen samo kao saobraćajnica, već kao projekat koji integriše saobraćajnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu.
Međudržavni sporazum otvara i mogućnost korištenja američkih mehanizama za finansiranje i razvoj projekata, uključujući DFC, EXIM Bank i USTDA, ali uz njihove procedure procjene i odobravanja. To, dakle, ne znači da je finansiranje gradnje već obezbijeđeno.
Najskuplja dionica 700 miliona evra
Prema dokumentaciji koju je pripremilo Ministarstvo javnih radova Crne Gore, pojedine dionice budućeg auto-puta zahtijevaće stotine miliona evra.
Gradac – Čevo, u dužini od oko 19 kilometara, procijenjen je na 380 miliona evra, dok bi 16 kilometara između Čeva i Krivošija koštalo oko 320 miliona.
Za BiH je posebno važna dionica Krivošije – Grahovo – granica s BiH. Duga je oko 21 kilometar, a njena gradnja procijenjena je na 480 miliona evra.
Najskuplji dio trebalo bi da bude Virpazar – Zaljevo. Za 23 kilometra tog auto-puta procijenjena vrijednost radova iznosi čak 700 miliona evra.
Dionica Zaljevo – Ulcinj – Sukobin, takođe duga oko 23 kilometra, procijenjena je na 420 miliona evra.
Crna Gora već projektuje 45 kilometara prema BiH
Da projekat više nije samo linija na dugoročnim strateškim mapama pokazuje i tender koji je crnogorski Monteput raspisao za izradu idejnog projekta dionice Gradac – Grahovo, duge oko 45 kilometara.
Kako su “Nezavisne novine” objavile 22. avgusta, vrijednost nabavke za izradu projekta procijenjena je na četiri miliona evra bez PDV-a, a rok za dostavljanje ponuda je 2. oktobar.
Za izradu idejnog projekta ostavljeno je 15 mjeseci.
Budući auto-put na toj dionici trebalo bi da ima četiri saobraćajne i dvije zaustavne trake, a projektovana brzina, zavisno od terena, biće između 100 i 120 kilometara na sat.
Zbog zahtjevnog crnogorskog krša predviđena je izgradnja 15 mostova ukupne dužine veće od pet kilometara i tri tunelske zone duge oko dva kilometra.
A šta se dešava s druge strane granice?
Upravo tu cijela priča postaje posebno zanimljiva za BiH.
Dok Crna Gora projektuje auto-put prema granici, kroz Bosnu i Hercegovinu planirana je trasa duga oko 103 kilometra koja bi se od Koridora 5C kod Počitelja odvajala prema Stocu, nastavila prema Trebinju i stigla do granice s Crnom Gorom.
Tamo bi se dvije trase spojile.
To znači da bi se u budućnosti moglo auto-putem krenuti od Koridora 5C kroz Hercegovinu, preko Stoca i Trebinja, nastaviti kroz Crnu Goru prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.
Kod Počitelja već počeo otkup zemljišta
Najdalje se na bh. dijelu otišlo na dionici Počitelj – Stolac, dugoj oko 23,5 kilometara.
Vlada Federacije BiH ranije je utvrdila javni interes za njenu izgradnju, a JP “Autoceste FBiH” pokrenule su proces sporazumnog pribavljanja nekretnina na području Stoca i Čapljine.
Na sastanku predstavnika Stoca i “Autocesta FBiH” u februaru razgovarano je o dinamici eksproprijacije i drugim pripremama za realizaciju projekta.
Ta dionica trebalo bi da ima dva odvojena kolovoza, četiri saobraćajne trake, zaustavne trake i razdjelni pojas.
Od Stoca prema Trebinju oko 55 kilometara
Nastavak prema Trebinju posebno je značajan za Republiku Srpsku.
Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković rekao je u junu da se ozbiljno radi na pripremi projektno-tehničke dokumentacije za Jadransko-jonski koridor.
Prema njegovim riječima, dio kroz Hercegovinu od područja Stoca, preko Trebinja do granice s Crnom Gorom trebalo bi da bude dug oko 55 kilometara.
“Jedan dio trase prolaziće preko Trebinja. Kada izaberemo konačnu trasu, krenućemo u parcelaciju i pripremu prateće dokumentacije kako bismo što prije pristupili izgradnji”, rekao je Višković.
Tako bi Trebinje, koje danas nije povezano auto-putem ni s ostatkom Republike Srpske niti sa susjednim zemljama, u budućnosti moglo da se nađe na jednom od najvažnijih međunarodnih putnih pravaca na ovom dijelu Balkana.
Amerikanci zainteresovani i za dio kroz BiH
Zanimljivo je da se američka komponenta ne pojavljuje samo na crnogorskoj strani projekta.
Za gradnju Jadransko-jonskog koridora kroz BiH ranije je interesovanje pokazao američki građevinski gigant “Bechtel”, dok su predstavnici Republike Srpske razgovarali s američkim kompanijama o mogućnostima realizacije infrastrukturnih projekata.
Među potencijalnim projektima naveden je upravo pravac Stolac – Trebinje.
Sada Crna Gora kroz međudržavni sporazum sa SAD takođe poziva američke kompanije da iskažu interesovanje za Jadransko-jonski koridor, čime američki interes za ovu saobraćajnicu dobija novu dimenziju.
Auto-put, gasovod i telekomunikacije u istom koridoru
Planovi Crne Gore idu i dalje od same gradnje auto-puta.
Jadransko-jonski koridor predstavljen je kao integrisani infrastrukturni projekat koji bi, uz cestu, obuhvatio energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu.
Jedan od projekata koji se razmatra jeste Jonsko-jadranski gasovod (IAP), koji bi trebalo da poveže Transjadranski gasovod kod Fiera u Albaniji s regionalnim gasnim sistemima na sjeveru.
Buduća konfiguracija trebalo bi da razmotri i povezivanje prema BiH i/ili Hrvatskoj, dok se razmatra mogućnost da gasovod prati trasu Jadransko-jonskog auto-puta.
Koncept predviđa da infrastruktura u početku služi za prirodni gas, ali i da bude pripremljena za transport vodonika u budućnosti.
Dvije trase idu jedna prema drugoj
Iako je do trenutka kada će se od Počitelja preko Trebinja do Crne Gore moći voziti auto-putem još dug put, posljednji potezi pokazuju da se projekat priprema s obje strane granice.
Crna Gora projektuje 45 kilometara auto-puta Gradac – Grahovo prema BiH i procjenjuje da će njen kompletan Jadransko-jonski pravac od BiH do Albanije koštati oko 2,8 milijardi evra.
Istovremeno, u BiH je za prvu dionicu Počitelj – Stolac pokrenut proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok se za nastavak od Stoca preko Trebinja prema Crnoj Gori priprema projektna dokumentacija.
Ako oba projekta budu realizovana, na granici BiH i Crne Gore trebalo bi da se spoje dijelovi istog međunarodnog koridora koji bi Hercegovinu povezao s Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom na jugu, a preko Koridora 5C i Hrvatske sa srednjom i zapadnom Evropom.
Drugim riječima, crnogorskih 2,8 milijardi evra nije samo crnogorska infrastrukturna priča. Jedan kraj tog auto-puta završava upravo na granici BiH, gdje bi trebalo da ga dočeka budući pravac preko Trebinja.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.