Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će prioritet u 2020. godini biti ulaganje više novca u razvojne projekte kao što je izgradnja hidroelektrana “Buk Bijela” i “Dabar” i auto-puta od Rače prema Bijeljini i Brčkom.
“Naš javni dug je 37 odsto, a ukupni dug 48 odsto bruto domaćeg proizvoda. To govori da Srpska ima značajnog prostora da kreditnim zaduženjem realizuje investicije”, kaže Višković.
On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila plan parcelacije za izgradnju auto-puta od Rače prema Bijeljini i Brčkom. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Pravobranilaštvo Republike Srpske ući će poslije novogodišnjih praznika u eksproprijaciju zemljišta”, naglasio je Višković.
Prema njegovim riječima, ta saobraćajnica biće spojena na postojeći auto-put Banjaluka-Doboj, čime će konačno biti u funkciji auto-put Banjaluka-Beograd.
Višković je podsjetio da su u Srpskoj završene sve procedure u vezi sa izgradnjom obilaznice oko Doboja koja predstavlja drugu fazu Koridora “Pet ce”, ali da taj projekat, vrijedan 150 miliona evra, u Parlamentarnoj skupštini BiH samo na ratifikaciju čeka deset mjeseci.
“Da je to učinjeno kada je trebalo do sada bismo imali izvođača radova”, rekao je Višković za RTRS.
On je dodao da mu je životna želja i san da što prije počne realizacija projekta “Buk Bijela” u okviru kojeg će biti izgrađene hidroelektrane – “Foča”, “Paunci” i “Buk Bijela”.
“O tome se pričalo posljednjih pedesetak godina, a nikada se nije krenulo dalje od toga. Očekujem da će već na proljeće početi pripremni radovi za izgradnju ovih hidroelektrana”, rekao je Višković.
On je ocijenio da ni drugi planirani projekti u Srpskoj nisu ništa manje važni, navodeći da je nedavno u Kini dogovorio izgradnju tri hidroelektrane na Bistrici, fabrike cijevi u Foči, te da bude urađen projekat za izgradnju aerodroma u Trebinju i cementare u Ugljeviku.
“To su stvari koje idu ka poboljšanju našeg privrednog ambijenta, zapošljavanju, te rastu plata, bruto domaćeg proizvoda i drugih pokazatelja”, kaže premijer Srpske.
Govoreći o problemu nedostatka kvalifikovanih radnika u Srpskoj, Višković je istakao da je to problem cijele Evrope, te da i NJemačkoj nedostaje 1,3 miliona radnika.
“Oni će taj nedostatak nadoknaditi sa prostora Balkana. Odlazak radne snage je znatno veći iz članica EU. U Hrvatskoj je prisutan ogroman odliv radne snage, ali i u Bugarskoj i Rumuniji. Mjere koje su kreirane u 2019. godini i investicije koje planiramo imaju cilj da zaustave odlazak ljudi i da ih zadržimo na ovim prostorima”, naveo je Višković.
Prema njegovim riječima, Srpska nema samo problem zbog odlaska radne snage, već i nedovoljnog rađanja, jer situirani i obrazovni mladi parovi imaju jedno ili nijedno dijete ili uopšte nisu formirali porodice.
“Tu treba da tražimo odgovor za našu budućnost. Na pronatalitetnoj politici radimo maksimalno u odnosu na naše mogućnosti. Kroz sve programe smo u ovoj godini imali oko 120 miliona KM pomoći koja se odnosi na pronatalitetnu politiku. Naredne godine biće i više”, dodao je Višković.
On je precizirao da novi zakon o visokom obrazovanju predviđa da svi studenti na dva javna univerziteta koji redovno upisuju godinu imaju besplatno školovanje za šta je u budžetu predviđeno tri miliona KM.
“Uvodimo i besplatne udžbenike za učenike od drugog do devetog razreda iz porodica sa troje i više djece, kao i za sve pobjednike republičkih takmičenja i za djecu iz socijalno ugroženih porodica za šta je predviđeno u budžetu oko 1,2 miliona KM. Ministarstvo porodice, omladine i sporta imaće na raspolaganju milion KM za vrhunske sportiste”, rekao je Višković.
On je naglasio da su redefinisali uslove za dodjelu kredita Investiciono- razvojne banke Srpske čime su privredi prilikom zaduživanja za novi tehnološki razvoj smanjenje kamatne stope ispod tri odsto, kao i za mlade bračne parove do 30 godina za stambeno zbrinjavanje, dok će porodice djece ometene u razvoju imati kredite sa kamatom od 3,2 odsto.
“Od 1. januara naredne godine preuzimamo u stoodstotnom iznosu porodiljsko bolovanje. Na osnovu Zakona o podsticajima vraćamo privredi 7,9 miliona, a idemo i na izmjenu Zakona o doprinosima putem kojeg ćemo je rasteretiti za oko devet miliona KM. Ukupno ćemo realnom sektoru pomoći sa oko 30 miliona KM da bi bio konkurentiji i da više zapošljava i razvija Srpsku”, poručio je Višković.
Prema njegovim riječima, preduzeti su koraci da bi bila popravljena situacija u pojedinim javnim preduzećima.
“Stav Vlade je da sva javna preduzeća u narednoj godini moraju poslovati pozitivno, te donijeti svoje programe oporavka i revitalizacije. Nećemo tolerisati minuse i gubitke, koji mogu jedino biti proizvod više sile, a nikako ljudskog faktora. Tamo gdje ljudski faktor bude detektovan kao uzrok problema, ti ljudi će biti smijenjeni bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali”, rekao je Višković.
Vlada Srpske će, kako je naveo, imati na raspolaganju i stručni tim Međunarodnog monetarnog fonda koji će analizirati javna preduzeća, te sačiniti informaciju koja će Vladi poslužiti kao vodilja za mjere koje će kreirati u narednom periodu.
Govoreći o reformama u zdravstvenom sistemu, Višković je istakao da, iako neće biti ispunjen plan da od 1. januara skoro svi domovi zdravlja budu uvedeni u trezorski sistem poslovanja, Vlada od toga nije odustala.
“Od Nove godine na trezorski sistem poslovanja preći će Zavod za sudsku medicinu, Zavod za mentalno zdravlje, te domovi zdravlja u Prnjavoru, Derventi i Bratuncu. Iako nismo došli do značajnijih finansijskih sredstava kako bismo ovu reformu doveli do kraja, ovim pokazujemo našu opredijeljenost da istrajemo na tome”, rekao je Višković.
On je napomenuo da su reforme trajan proces, koji zahtijeva vrijeme, te da je najbitnije da je Vlada pokazala opredijeljenost za njih i da je spremna da se odupre pritiscima u tom procesu.
Izvor: Srna
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.