Evropska unija pomaže građanima, civilnom društvu, poslovnoj zajednici i institucijama širom Bosne i Hercegovine. EU Periskop je serijal emisija u kojem vam pričamo o konkretnim rezultatima te pomoći i kako je ona utjecala na poboljšanje kvalitete života građana Bosne i Hercegovine.
Njihovi izumi, energija i ideje predstavljaju budućnost Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Inovacije imaju potencijal stvaranja novih poslova i doprinose ekonomskom rastu, a izumi mladih naučnika Elektrotehničke škole u Sarajevu i standardi koje primjenjuju pomažu u stvaranju bolje budućnosti. Bosna i Hercegovina ima tradiciju elektrotehničkog inžinjerstva, a poduzetni ljudi pomažu ostvariti bolju saradnju, iskoristiti finansijska sredstva Evropske unije i približiti državu evropskim standardima i duhu društvene uključenosti mladih.
„Ova škola je dobra prilika za sve one koji žele da se profilišu u ovoj sferi, zbog toga što je inžinjer elektrotehnike najplaćenija struka u našoj državi i sigurno je da će osoba koja završi ovu školu u budućnosti moći vrlo lako da pronađe posao u struci. S druge strane inžinjera elektrotehnike generalno nema na tržištu rada, naročito onih koji su nastavili dalje obrazovanje. Pored toga, sa diplomom ove škole vrlo lako se može naći posao u Bosni i Hercegovini i inostranstvu,“ kaže Edita Mujezin, učenica Srednje elektrotehničke škole.
Ohrabrujuće je da sve više mladih iskazuje interes za karijeru inžinjera. „Nekad davno bila je jedna ili nijedna djevojka u razredu. U mojoj generaciji je bilo dvadeset i pet djevojaka, a sve ih je više iz godine u godinu.Predrasuda je to da se smatra da je ovo muška škola, djevojke smatraju da se neće uklopiti i slično, ali momci u razredu zaista paze na djevojke,“ ističe mlada inovatorka.
Inovacije i izumi učenika iznova im donose nove nagrade i međunarodna priznanja, čime dokazuju da uprkos ograničenim mogućnostima i podršci za istraživanje mladi u Bosni i Hercegovini mogu, žele i znaju kako uspjeti. Evropska unija prepoznala je potrebu i značaj pružanja podrške mladim i uspješnim osobama širom Bosne i Hercegovine, te je u okviru projekta „Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje“ osnovan i opremljen Centar za inovacije i poduzetništvo u Srednjoj elektrotehničkoj školi, koji nastoji podržati razvoj inovacija i poduzetništva u IT sektoru za mlade, obezbijeđujući nabavku laboratorijske opreme. Više od deset projekata koji su realizovani u Centru nagrađeno je zlatnim medaljama na međunarodnim takmičenjima.
Admir Akšamović, profesor stručno-teorijske nastave laboratorijskog rada i mentor mladih inovatora ističe da je veoma ponosan na svoje učenike. Njihova želja i entuzijazam motivišu profesora da se stručno usavršava kako bi im mogao pomoći i što uspješnije prenijeti znanje. „Škola je jedan od partnera na projektu koji je finansirala i podržala Evropska unija, a sve u sklopu podrške zapošljavanja u lokalnim zajednicama. Mi smo učestvovali i u sklopu tog učešća dobili smo jedan jako lijep i efikasan kabinet koji se sastoji od jednog dijela gdje se radi na softveru i drugog dijela gdje se radi hardverski dio. Učenici su dobili priliku da razvijaju svoje ideje, stvaraju i implementiraju svoje projekte. To su i pokazali na državnom i međunarodnom nivou, osvojivši najviša priznanja i najbolje komentare,“ naglašava profesor Akšamović.
Spona između formalnog i praktičnog obrazovanja neophodna je za bolju pripremu učenika za potrebe tržište rada i spremnost za izazove koji im predstoje. „Ono što učenici nauče u formalnom obrazovanju ovdje su imali priliku da primjene. Imali su podršku uprave škole, a kroz ovaj centar su mogli realizovati sve što im je bilo u mislima. U skorijoj budućnosti se nadamo i komercijalnoj svrhi ovog projekta,“ rekao je profesor Akšamović.
„U svemu pokušavamo da automatizujemo svakodnevne radnje, te da osmislimo bolja rješenja za neke svakodnevne probleme. Ove godine smo imali robota pod nazivom Agrobot, čija je funkcija da olakša poljoprivredne poslove. Pored toga imali smo robot Pothole Filler čija je svrha popravljanje rupa na putu u našoj državi. Robotom se jednostavno upravlja pomoću aplikacije, te on sipa pijesak ili cement u rupe. Također smo imali automatizovana vrata koja se mogu otključati pomoću aplikacije, odnosno kartice. Imali smo još jedan rad koji se zove detektor kontaminiranih i eksplozivnih naprava. Njegova svrha je da se postavi kao senzor i namjesti na određenu otpornost koju želimo kako bio on bio osjetljiv na određene supstance ili na one za koje sumnjamo da se mogu pojaviti. U slučaju da dođe u susret sa određenom supstancom na aplikaciju nam šalje informaciju, te radi na zbrinjavanju tog područja,“ ističe Dževada Hatkić Aljović, koja trenutno završava treći razred.
Sve više mladih se prepoznaju u IT sektoru, sektoru automatike i telekomunikacija. Omogućavajući učenicima da svoje ideje podižu na viši nivo, škola i akademsko osoblje se trude da prepoznaju njihove ideje, pruže im priliku da ih realizuju i time budu spremni za tržište rada. „Upisna politika nam kaže da ima jedna granica iznad koje ne možemo primiti više učenika. Ta granica nam omogućava da dobijemo kvalitetne i vrijedne učenike. Poslije škole učenici se uglavnom drže neke vertikale, pa upisuju tehničke fakultete, najčešće elektrotehnički. Oni koji se ne odluče za fakultet nađu svoje mjesto u privredi i ubiru plodove onoga što su naučili u školi. Po mom saznanju, svi naši učenici su aktivni, ili su na fakultetu ili su počeli da rade odmah poslije škole,“ naglašava profesor Akšamović.
Mogućnosti za istraživanje i inovacije podržavaju razvoj naučne izvrsnosti. Time se podstiće održiva ekonomija i stručna zajednica, koje su ključne za razvoj i jačanje Bosne i Hercegovine, što istiće Mišljenje Evropske komisije o aplikaciji za članstvo u Evropskoj uniji. Obrazovne institucije poput Srednje elektrotehničke škole i centri za istraživanje pomažu unaprijediti stručnost mladih i pomoći im u realizovanju svojih ideja pružanjem mentorstva, prostora za rad i razvijanje.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.