U Brčko distriktu sve je više mladih do 30 godina oboljelih od dijebetesa, u narodu poznatije kao „šećer“, izjavio je prim. dr. Dragan Pejić, šef zdravstvene stanice „Brezik“. Dr. Pejić u razgovoru za Radio Brčko objašnjava kako se boriti sa ovom bolešću, koliko je povezana s drugim oboljeljima i kako je kontrolirati.
Zvanično stajalište oficijelne medicije je da je dijabetes autoimuna bolest s kojom se može živjeti, uz pravilnu terapiju i zdrav način života. Kakav je proces njenog balansiranja kod različite skupine oboljelih?
- Dijabetes mellitus je oboljenje koje se može držati pod kontrolom cijelog života, ali se u principu ne može izliječiti, u smislu da prestane i da pacijent prestane uzimati lijekove u fazi uzimanja insulina. U vezi je sa ishranom, fizičkom aktivnošću, zdravim životom, uz znanje propisane terapije. Kod nas su najučestaliji tipovi dijebetesa, tip 1 i tip 2. Tip 1 nekada zvan juvenilni dijebetes se javlja u mladostu, dok se tip 2 javlja kasnije, a nekada su ga zvali starački. No, to nije više starački, može ga dobiti i osoba sa trideset godina dobiti. Tip 1 se apsolutno liječi insulinskom terapijom , jer je došlo do uništavanja beta ćelija u pankreasu, koje luči insulin, te se mora preći na zamjensku terapiju. Kod tipa 2 mnogo češći je uzrok rezistencija (otpornost) perifernih ćelija na insulin, što se prevalizi lijekovima i higijensko-dijeteskim režimom.
Koje su veze šećerne bolesti i krvnog tlaka?
- Povišen krvni pritisak se pojavljuje kao komorbiditet šećerne bolesti. Nije dokazano da povišen pritisak izaziva dijebetes mellitus. Ono što je karakteristično za dijebetes je da se pet do sedam godina, prije samog otkrivanja, javljaju promjene na ciljanim, tzv. target organima- krvnim sudovima, gdje već prije otkrivanja, imamo oštećenja i vrlo često komorbitete – prateće bolesti koje idu uz dijbetes. Krvni pritisak kao faktor rizika ne utječe posebno na dijebetes kao oboljenje samo za sebe.
Koje komplikacije može uzrokovati dijebetes?
- To su prije svega dijabetična retinopatija (oštećenje očiju) , dijabetična nefropatija (oštećenje malih krvnih sudova na parenhimu bubrega, čijom nerugulacijom pacijent obično zavržava na dijalizi ) i krvni pritisak kao česti pratilac dijabetesa.
Šećerna bolest je glavni krivac stalnog porasta bubrežnih bolesnika. Koji je prvi znak oštećenja bubrega?
- Osnovni problem dijabetične nefropatije je to što bubrezi prvi stradaju i u tzv. preddijabetesu, u urinu se vrlo često prisutnost malih količina albumina, kao prvi znak oštećenja bubrega.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, u porastu je broj mladih do trideset godina, koji obolijevaju od šećerne bolesti. Kakva je situacija u Brčko distrikta?
- Svi podaci, kako u svijetu tako i kod nas, govore da je u porastu broj oboljelih od dijebetesa i tipa 1 i tipa 2 . U posljednje vrijeme granica se spušta na sve mlađe osobe, koje obolijevaju od tipa 2, što je najčešće povezano s genetskom predispozicijom i nezdravim načinom života, te stresom kao „okidačem“ kod predisponirane osobe.
Što savjetujete kao preventivu za dijebetes?
- Redovne kontrole labaratorijkih nalaza, zdrav način života i fizičku aktivnost.
Brčak Đorđe Vuković (22) student treće godine Medicinskog fakulteta u Foči i predsjednik brčanske Udruge dijabetičara obolio je od šećerne bolesti sa šest godina. Uz adekvatnu terapiju, točnije četiri insulinske doze, danas živi normalo kao i njegovi vršnjaci. Ovaj mladić kaže da preventive dijebetes u suštini nema jer svaka osoba potencijalno može oboliti, iz razloga što virus dijebetesa u svakom trenutku može napasti organizam. On navodi da je edukacija na ovom polju najvažnija, a kao jedinu preveciju navodi redovito kontroliranje šećera u krvi, čak i za zdrave osobe, jer se radi o neizvijesnom i podmuklom oboljenju.
Udruženje dijabetičara Brčko distrikta broji 1100 članova, od koji je jedno dijete od dvije i dvadesetoro djece do 15. godina.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.