Bosanskohercegovački muzeji, biblioteke i arhivi čuvaju neprocjenjivo kulturno blago koje bi moglo parirati kolekcijama mnogih razvijenijih zemalja. Uprkos teškim uslovima u kojima djeluju, uposlenici ovih institucija svakodnevno obrađuju rijetke rukopise, knjige i arhivsku građu. Ipak, bez sistemske podrške države, promocija tog bogatog naslijeđa ostaje nedovoljna.
Na policama sarajevskih biblioteka nalaze se vrijedni rukopisi iz zaostavštine Safvet-bega Bašagića, čija je gotovo cjelokupna zbirka upisana na UNESCO-ovu listu svjetske dokumentarne baštine, a danas se čuva u Bratislavi.
Bosna i Hercegovina čuva i brojne druge izuzetno vrijedne rukopise, među kojima su Kunovski zapis iz 16. stoljeća, raritetni primjerak rukopisa Ihja ulumuddin iz 1106. godine, kao i stotine drugih neprocjenjivih dokumenata koji su, uprkos svojoj vrijednosti, široj javnosti gotovo nepoznati.
Kulturno blago čuva se u teškim uslovima
Arhivska građa Bosne i Hercegovine predstavlja nezamjenjiv izvor za istraživače, naučnike i akademsku zajednicu. Međutim, većina vrijednih zbirki rijetko je dostupna javnosti jer kulturne institucije godinama rade u otežanim finansijskim i organizacionim uslovima.
Nedostatak stručnog kadra, ograničeni budžeti i neadekvatni uslovi rada otežavaju ne samo očuvanje već i predstavljanje kulturnog naslijeđa građanima i međunarodnoj javnosti.
Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i Zemaljskog muzeja BiH upozoravaju da je za kvalitetniju promociju i zaštitu kulturnog blaga neophodna snažnija podrška države, kako bi vrijedne zbirke bile dostupnije javnosti i bolje predstavljene u zemlji i svijetu.
Poseban problem predstavlja činjenica da se značajan dio kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine danas nalazi izvan granica zemlje, u muzejima i bibliotekama širom svijeta. Iako je riječ o vrijednim predmetima koji su kroz historiju izneseni iz Bosne i Hercegovine, pitanje njihovog eventualnog povratka više gotovo da se i ne otvara u javnosti.
Kulturni radnici upozoravaju da je očuvanje arhivske građe jednako važno kao i njena promocija, jer ona predstavlja svjedočanstvo historije, identiteta i kulturnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.