RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Magazin

Aerodrom za 30 godina postojanja nije zagubio niti jedan kofer

Foto: Arhiva

Aviokompanije širom svijeta razlikuju se po sposobnostima organizacije – i dok su neke poprilično aljkave prema svojim putnicima i njihovim predmetima, druge se pak ponose time da nisu godinama zagubile niti jednu torbicu.

U SAD-u podaci Kancelarije za saobraćajnu statistiku pokazuju da se samo na domaćim letovima svake godine zametne oko 3 miliona komada prtljaga.

S obzirom na stotine miliona torbi koje moraju proći kroz ruke zaposlenih, gubitak se čini neizbježnim. Ipak, jedan prometan aerodrom u Japanu tvrdi da u tri decenije rada nikada nije izgubio niti jedan koferčić.

Međunarodni aerodrom Kansai, nedaleko od Osake, otvoren je 1994. godine kako bi se rasteretio prenapučeni Aerodrom Osaka, i od tada prima milione putnika svake godine.

Osoblje Kansaija ponosi se svojom učinkovitošću u rukovanju putničkim prtljagom i brojnim priznanjima koja su za to primili.

 Kao sedmi najprometniji aerodrom u Japanu, Kansai godišnje primi između 20 i 30 miliona putnika, tako da je njen rekord zaista nevjerovatan.

Tajna se krije u izuzetno dobro organizovanom sistemu koji uključuje raspoređivanje putničkog prtljaga na način koji sprečava oštećenja, ali i olakšava višestruko prebrojavanje. Zaposleni neprestano provjeravaju odgovara li broj torbi na dolasku broju prijavljenih na polasku. Ako nešto nedostaje, odmah započinju potragu – bilo u teretnom prostoru aviona ili u prostoriji za bezbjednosnu provjeru.

Cilj nije samo spriječiti gubitak prtljaga, već i dostaviti sve torbe na traku za preuzimanje u roku od 15 minuta nakon slijetanja aviona. Osoblje se ponosi time što čini putnike zadovoljnima i motivisanima da se ponovo vrate, pružajući vrhunsku uslugu.

Nažalost, Kansai možda neće još dugo održati svoj nevjerovatan rekord – jednostavno zato što je za nekoliko deenija možda više neće biti. Budući da je izgrađena na dva umjetna ostrva u zalivu Osaka, aerodrom tone otkako je otvoren. Inženjeri, naime, nisu računali na ubrzani tempo propadanja. Bez obzira na morski zid koji štiti od poplava, do 2056. mogao bi postati neupotrebljiv.

Izvor: Nezavisne

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.