Medelin je krenuo drukčijim putem. Umjesto pojedinačnih parkova, grad je odlučio povezati prirodu u neprekinuti sistem.
Dok se svjetske metropole svakog ljeta sve više guše u vlastitom užarenom betonu, kolumbijski Medellín pokazao je da rješenje ne mora nužno biti skupo, tehnološki komplikovano niti nedostižno. Ovaj grad uspio je sniziti temperaturu u pojedinim četvrtima za čak tri stepena Celzijusa, a Ujedinjeni narodi njegov su projekt proglasili primjerom urbanizma koji bi mnogi gradovi trebali početi ozbiljno kopirati.
Ekološki zaokret počeo je 2016. godine projektom “Zeleni koridori”. Ideja je bila jednostavna, ali ambiciozna: gradske ulice, obale rijeka, avenije i parkove povezati u veliku mrežu zelenih pluća koja će hladiti grad, čistiti zrak i vraćati život prostorima koje je decenijama gutao asfalt.
Nedostatak stabala i zelenila
Najveći problem mnogih gradova nije samo nedostatak stabala i zelenila, nego i činjenica da su zelene površine često razbacane, izolirane i preslabe da bi ozbiljnije utjecale na užareni asfalt oko sebe. Medellín je zato krenuo drugačijim putem. Umjesto pojedinačnih parkova, grad je odlučio povezati prirodu u neprekinut sistem.
Tako je nastalo više od 30 zelenih koridora. Njih 18 proteže se uz ulice i velike avenije, a još 12 uz riječne tokove. Umjesto sivih saobraćajnica i betonskih površina, sve veći dijelovi grada počeli su dobijati hlad, vlagu, propusno tlo i prirodnu zaštitu od vrućine.
Razmjere sadnje bile su impresivne. Na mjestima na kojima je donedavno dominirao beton posađeno je 880.000 stabala, dok je preostali prostor ispunjen s oko dva i po miliona manjih biljaka, grmova i pokrivača tla. Uz to su na zgradama postavljeni vertikalni vrtovi i zeleni krovovi.
Uklanjanjem dijela asfalta i uvođenjem propusnih površina grad je počeo prirodno upijati kišnicu, smanjivati pregrijavanje tla i ublažavati nakupljanje topline. Rezultat se vrlo brzo vidio i na termometrima. Prosječna temperatura u gradu pala je za oko dva stepena Celzijusa, dok su najkritičnije zone zabilježile pad i do tri stepena. U tropskim vrućinama takva razlika nije kozmetička, nego životno važna.
Hlađenje zraka samo je jedan dio priče. Milioni zasađenih biljaka danas u Medellínu djeluju i kao golemi prirodni prečistač zraka. Stabla i grmlje apsorbiraju sitne čestice prašine, ugljendioksid i štetne plinove koji se zadržavaju iznad saobraćajnica. Između 2016. i 2019. godine zabilježeno je značajno smanjenje nivoa čestica PM2,5, što se direktno odrazilo i na javno zdravlje, između ostalog kroz smanjenje broja akutnih respiratornih infekcija.
Zelena barijera istovremeno je ublažila i buku saobraćaja, pretvarajući dijelove grada u ugodnije, tiše i zdravije prostore za život.
S biljkama se u grad počeo vraćati i životinjski svijet. Autohtone ptice, leptiri i sitne životinje ponovo su se pojavili u četvrtima koje su nekada bile sive, vrele i neugodne. Prostor koji je ranije služio uglavnom saobraćaju postao je mjesto za šetnju, odmor, druženje i svakodnevni život građana.
Projekt je imao i važnu socijalnu dimenziju. Gradski botanički vrt obučio je više od stotinu ljudi iz siromašnijih dijelova društva za poslove gradskih vrtlara i tehničara za sadnju, čime je zelenoj transformaciji dodana i konkretna ekonomska korist.
Da bi se razumjelo zašto je ovaj projekt za Medellín bio toliko važan, treba pogledati njegov geografski položaj. Grad se nalazi na 1.495 metara nadmorske visine, u uskoj i izduženoj dolini Aburrá, okruženoj visokim planinama. Takav reljef otežava cirkulaciju zraka pa se smog i toplina lako zadržavaju iznad grada. Prirodni “zid” oko Medellína godinama je pogoršavao zagađenje zraka i povećavao koncentracije štetnih čestica iznad sigurnih granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Pokretanje projekata
Prije pokretanja projekta trendovi su bili ozbiljno zabrinjavajući: između 1940. i 2012. godine grad je bilježio rast temperature od više od dva stepena po deceniji.
Rezultati su Medellín pretvorili u jedan od najpoznatijih svjetskih primjera urbanog hlađenja prirodom. Grad je 2019. osvojio nagradu Ashden Awards u kategoriji “Hlađenje pomoću prirode”, a Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) istakao je njegove zelene koridore kao školski primjer pametnog urbanog planiranja zasnovanog na prirodnim rješenjima.
Projekt se nastavlja i dalje. Novim razvojnim planom za period od 2024. do 2027. godine, pod nazivom “Medellín te quiere” (“Medellín te voli”), predviđeno je oko 165 miliona dolara za daljnju ekološku održivost i nastavak zelene transformacije grada.
Medellín je tako pokazao nešto što mnogi gradovi još uvijek presporo shvataju: drveće u 21. stoljeću više nije ukras. Ono postaje infrastruktura. Najjednostavnija, najjeftinija i često najefikasnija odbrana od urbanih vrućina ne mora biti skrivena u laboratorijama ni serverima, nego posađena uz cestu, duž rijeke ili ispred zgrade.
izvor: Avaz
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.