Generativna umjetna inteligencija (Gen AI) u vrlo kratkom vremenu prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata, koji se koristi kako u privatne svrhe, tako i na poslu, ali i obrazovanju.
Milioni ljudi diljem Evrope danas se oslanjaju na alate poput ChatGPT-a, Geminija i Groka, no stope prihvaćanja ove tehnologije značajno se razlikuju među državama, pokazuje analiza Eurostata za 2025. godinu i izvještaj Euronews Next.
Rezultati istraživanja
Alati generativne umjetne inteligencije omogućuju korisnicima stvaranje novog sadržaja – od teksta i slika do programskog koda i videozapisa – jednostavnim upitima, a oko trećine stanovnika Evropske unije (EU) u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od tih alata.
Podaci za 33 evropske zemlje otkrivaju velike razlike u korištenju ove tehnologije. Tako je samo 17 posto stanovnika Turske isprobalo Gen AI, dok u Norveškoj taj udio doseže 56 posto.
Unutar same EU raspon je od 18 posto u Rumunjskoj do 48 posto u Danskoj. U čak 13 zemalja više od 40 posto stanovništva koristilo je generativnu umjetnu inteligenciju, uključujući Norvešku i Dansku (48 posto), Švicarsku i Estoniju (47), Maltu i Finsku (46), Irsku i Nizozemsku (45), Kipar i Grčku (44), Luksemburg (43), te Belgiju i Švedsku (42).
S druge strane, osam evropskih zemalja bilježi udio manji od četvrtine, među kojima su Turska, Rumunija, Srbija (19), Italija (20), Bosna i Hercegovina (20), Sjeverna Makedonija (22), Bugarska i Poljska (23). Među najvećim ekonomijama EU, Italija i Njemačka nalaze se ispod prosjeka, s 20 odnosno 32 posto korisnika, dok su Španija i Francuska nešto iznad njega, s 38 i 37 posto.
Više u privatne svrhe
Analiza korištenja pokazuje i da se generativna umjetna inteligencija značajno više koristi u privatne svrhe nego u poslovne. U prosjeku, na nivou EU 25 posto ljudi koristi AI iz ličnih razloga, dok ga 15 posto koristi za posao. Lična upotreba prednjači u svim analiziranim zemljama, iako se razlike u omjeru razlikuju.
U Nizozemskoj je udio gotovo izjednačen – 28 posto privatno, 27 posto poslovno, dok u Grčkoj 41 posto stanovnika koristi AI privatno, a samo 16 posto za posao. Niže stope korištenja na radnom mjestu posljedica su nejasnoće za koje zadatke umjetna inteligencija može donijeti stvarnu korist. Najmanje se AI koristi u formalnom obrazovanju – tek devet posto Evropljana je koristilo ove alate u školi ili na fakultetu, pri čemu je udio najveći u Švedskoj i Švicarskoj (21), a najmanji u Mađarskoj, gdje iznosi svega jedan posto.
Generativna umjetna inteligencija postaje sve važnija u svakodnevnom životu, no jasno pokazuje digitalne razlike među evropskim zemljama. Dok sjever i zapad Evrope bilježe najveće stope korištenja i razvijeniju digitalnu infrastrukturu, jug i istok zaostaju, a stručnjaci upozoravaju da obrazovanje i razvoj digitalnih vještina građana igraju ključnu ulogu u tome koliko brzo i učinkovito društvo može usvojiti ovu tehnologiju.
Izvor: Vijesti.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.