Luksemburg ima najveći broj luksuznih automobila u odnosu na broj stanovnika, a kada ne bi imao nikakve druge izdatke, Luksemburžanin sa prosječnom platom bi sebi takav automobil mogao da priušti za 3,2 godine.
U Luksemburgu u prosjeku jedan od 13 stanovnika vozi automobil koji po cijeni spada u kategoriju vozila BMW X7, Porše 911 Turbo S ili Tesla model S, objavio je britanski portal za poređenje osiguranja i finansijskih usluga Confused.com.
Time je Luksemburg ubjedljivo ostavio za sobom Belgiju i Njemačku, gdje jedan luksuzni automobil dolazi na 31, odnosno 32 stanovnika. U Švajcarskoj su to 34 stanovnika, a Norveškoj 36.
Francuska je daleko slabije plasirana na tabeli, na 22. mjestu, sa jednim takvim vozilom na čak 110 stanovnika, a odmah iza nje je Slovenija, sa 111 stanovnika.
Studija je napravljena na osnovu podataka u prodaji skupocjenih vozila u 59 zemalja između 2017. i 2020, prenio je portal Euraktiv Srbija.
Uključena je bila i Srbija, gdje jedno takvo vozilo postoji na 884 stanovnika i koja je na 48. mjestu, između Turske i Libana.
U Luksemburgu, koji ima oko 626.000 stanovnika, između 2017. i 2020. godine su, prema podacima portala, prodata 48.584 luksuzna automobila.
Luksemburg ipak nije prvi po tome koliko brzo građanin sa prosječnom platom, pod uslovom da ništa ne troši, može da uštedi za skupi brend automobila.
Na vrhu tabele su Australijanci, kojima su potrebne 2,5 godine. Prosječna godišnja plata u Australiji je, kako se navodi, nešto više od 32.000 funti, što je 39.73% tamošnje cijene luksuznog automobila.
Iza Australije na vrhu tabele su Danska i Švajcarska. Luksemburg je u tom poređenju tek osmi, ali treba imati u vidu i da su automobili u toj zemlji znatno skuplji nego u Australiji.
Sa druge strane na dnu tabele su Vijetnam, Tajland i Kolumbija, gdje prosječna godišnja plata ne iznosti ni jedan odsto cijene luksuznug automobila.
Izvor: BHRT
Foto: Lexus
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.