Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most, remek-djelo orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, čija je obnova, zajedno s pripremama, trajala gotovo sedam godina.
Svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta, srušenog u proteklom ratu, 9. studenoga 1993. godine, upriličena je u prisustvu mnogobrojnih izaslanstava, predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, članova kraljevske obitelji te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.
Stari most u Mostaru ima izražen luk četiri metra širok i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem – Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).
Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.
Stari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u lipnju 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.
Mostar godišnje posjeti stotine tisuća turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima…
U povodu godišnjice obnove Starog mosta, večeras će u mostarskom Centru za kulturu biti otvorena izložba arhivske građe “Mostar Stari grad, razvoj-rušenje-obnova”, autora Amira Pašića.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.