Mnogi ljudi uskoro bi mogli da žive 150 godina, pokazalo je novo istraživanje, objavljeno 25. maja u uglednom časopisu “Nature Communications”.
Ono je istovremeno otkrilo da je to najvjerovatnije gornja granica prirodnog trajanja ljudskog života.
Očekivano trajanje života u svijetu u posljednjih se stotinjak godina više nego udvostručilo, sa 31 godine u 1900. poraslo je na 72,2 godine u 2017. To produženje omogućili su faktori kao što su razvoj medicine, vakcinisanje i antibiotici, ali i kvalitetnija ishrana, higijena, dostupnost čiste vode i dr.
Ali to nije maksimalno trajanje života, već statistička mjera prosječnog vremena trajanja života ljudi u trenutku rođenja, koja zavisi o godini rođenja i drugim demografskim faktorima, uključujući i pol. Trenutno je ono najduže za japanske žene i iznosi 84,3 godine.
Kako se očekivano trajanje života produžava, očekuje se da bi i broj stogodišnjaka u 21. vijeku trebalo značajno da poraste. Prema britanskoj Kancelariji za nacionalnu statistiku (ONS), čak jedna trećina djece rođene 2013. u Velikoj Britaniji mogla bi doživjeti stotu.
Trenutno je, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija živa osoba na svijetu Japanka Kane Tanaka koja ima 118 godina. Žana Kalman, najstarija zabilježena osoba koja je ikad živjela, umrla je u Francuskoj u 122. godini.
Pokušaji vještačkog produžavanja života
U tehnološkim krugovima, posebno u Silicijumskoj dolini, posljednjih godina je popularna ideja da bi ljudski život mogao da bude večan, tako da se umovi ljudi prebacuju u kompjutere.
Ali za sada još nije jasno koliku bi moć trebalo da imaju kompjuteri koji simuliraju funkcionisanje ljudskog mozga.
Naime, kada bismo htjeli da kopiramo baš sve funkcije jednog mozga sa svim neuronima i popratnom biologijom, svi kompjuteri koji danas postoje u svijetu ne bi nam bili dovoljni.
Naravno, postoji mogućnost da nije neophodno kopirati kretanje baš sve molekule svakog neurotransmitera i hormona, poput dopamina ili oksitocina, da bismo uvjerljivo simulirali mozak određene osobe. Za sada još uvijek u domenu spekulacije.
Neki naučnici takođe smatraju da bi ljudski život mogao značajno da se produži biološki, bez kompjutera, vještačkim produžavanjem tjelomera, koje imaju važnu funkciju u dijeljenju ćelija.
Naime, krajevi hromozoma imaju svojevrsne zaštitne kapice u kojima se nekodirajući genetski kod samo ponavlja i koje onemogućuju da prilikom dijeljenja ćelija nastanu greške u DNA.
Izvor: http://srpskacafe.com/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.