Sakupljanjem pčelinjeg otrova bavi se tek nekoliko pčelara u regionu. Veoma uspješan u tome je i Sulejman Jakupović iz Kozaruše kod Kozarca, koji taj proces izvodi na potpuno human način.
Riječ je o veoma skupocjenom i traženom proizvodu koji se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a Sulejman ga godinama izvozi u Sjedinjene Američke Države, piše BHRT.
“Pčelinji otrov prikupljam na potpuno human način koristeći aparate koji daju frekvenciju stršljena i pčele imaju osjećaj da brane košnicu od stršljenova, ubadaju ploče odnosno staklo gdje ne ostaju žaoke i pčele nastavljaju potpuno normalno da žive čitav svoj život”, kaže Jakupović.
Da bi se dobio jedan gram pčelinjeg otrova potrebno je čak 90 000 uboda pčela pa i ne čudi što je njegova cijena na svjetskom tržištu visoka. Jedan kilogram dostiže cijenu i do 50.000 eura. Veoma je tražen na svjetskom tržištu, a koristi se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.
“Gram otrova je trenutno oko 50 eura na svjetskom tržištu. Za količinu od kilograma otrova treba imati oko 200 košnica. Ja godišnje proizvedem oko dva kilograma, nešto malo više i pčelarski otrov prodajem po 50.000 eura”, kaže Jakupović.
“Mogu slobodno reći da su na mom pčelinjem otrovu dvije djevojke doktorirale. Jedna je branila temu pčelinji otrov u liječenju karcinoma gdje je potpuno utvrđeno da pčelinji otrov uništava karcinom u roku od 20 minuta. A, druga djevojka je doktorirala na temu multipleskleroze, što je jako teška bolest, gdje je dokazano da multiplukslerozu liječi pčelinji otrov”, ističe Jakupović.
Veoma je učinkovit, kaže, u liječenju autoimunih bolesti, visokog krvnog pritiska, proizvodnji seruma. Njegov prijatelj Ismet početnik je u pčelarstvu i kaže da za sada samo uči.
“Imam za sada 26 zajednica. Dvije godine je kako se bavim pčelama. Počeo sam sa dvije košnice. Kada bude dovoljan sanžan pčelinjak i dovoljan broj pčela, onda ću početi malo”, priča Ismet Mahmulj, pčelar.
Apitoksin tražen je zbog ljekovitih svojstava, ali ga nema dovoljno jer je nažalost sve manje pčela u svijetu. Malo je i pčelara koji se bave tim poslom jer nepravilno skupljanje može napraviti velike štete u pčelinjacima.
Izvor: Radio Sarajevo
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.