Magazin

Tajna čuvana 100 godina: Šta su radili s leševima s Titanika

Strogo čuvani i povjerljivi telegrami čuvani su od očiju javnosti čitavo stoljeće, a otkrili su šokantnu tajnu.

Titanik je potonuo prije 108 godina – no detalji ove morske tragedije koja nikad do kraja nije posve razjašnjena ne prestaju intrigirati ljude.  Brod je potonuo u noći s 14. na 15. aprila 1912. oko 740 kilometara od najbližeg kopna, a prvi brod koji je došao u pomoć stigao je sat i po nakon potonuća – dugo nakon što je i posljednja žrtva u ledenom moru umrla.Naime, temperatura vode iznosila je 2,2 Celzijusa, pri kojoj ljudsko preživljavanje iznosi tek 15-ak minuta. Živote je izgubilo 1.517 ljudi, a najviše šanse za preživljavanje imali su putnici prvog razreda: spasilo ih se 63 posto. Na Titaniku se nalazilo 20 čamaca za spašavanje koji su ukupno mogli primiti tek oko 1.100 putnika – polovinu onih koji su se te kobne noći nalazili na brodu – ali i to je bilo u skladu sa zakonskim propisima toga doba te se smatralo dovoljnim.Uprkos tome, tek je 700 putnika uspjelo ući u čamce za spašavanje, većina ih je poluprazna napuštala brod te je skoro u svakome još bilo slobodnih mjesta.

Istinu o tome skrivaju tajni telegrami, čiji su autori vjerovali kako nikad neće izaći u javnost. U njima je jasno kako je kapetan jednog od spasilačkih brodova, “Mackay-Bennet”, želio izvući sva tijela iz mora. No, ubrzo je shvatio kako je njegov brod premali za 334 tijela koliko su ih našli. Tada su donijeli kontroverznu odluku – izbacit će leševe putnika iz najsiromašnije, treće klase, kako bi im ostalo dovoljno mjesta za one iz prve i druge klase.

Naime, mišljenje posade je bilo kako oni imaju veća prava na dostojanstven ukop. Od 334 pronađena tijela, iz broda ih je izbačeno čak više od sto, a ona nikad više nisu pronađena u bespućima Atlantskog okeana. Istinu o tome što se dogodilo skrivali su dugo povjerljivi telegrami, koje su naknadno historičari iskopali iz tajnih arhiva.

U prvom telegramu kapetan je napisao “Apsolutno morate dovesti sva tijela koja stanu na spasilački brod”.

No, s broda “Mackay-Bennet” ubrzo je odgovoreno:

– Detaljno smo popisali sav novac i vrijednu imovinu nađenu kod tijela. Zar ne bi bilo bolje da se sva tijela pokopaju na moru, osim ako ne postoji posebna želja porodica da ih zadržimo?

Nakon kraćeg dopisivanja dogovoreno je kako će se izbaciti tijela žrtava siromašnijih putnika, dok će ostaci onih bogatijih biti vraćeni njihovim porodicama.

Kad se “SS Bremen”, brod koji je plovio iz Njemačke u Ameriku pet dana kasnije približio mjestu tragedije, putnici koji su bili na njemu počeli su vrištati. “Bremen” se pridružio brodu “Carpathia”, a njihova misija je bila sakupiti ostatke tijela koji se mogu pronaći. U daljini su mogli vidjeti bijele mrlje, koje su zapravo bile smrznuta tijela mrtvih koji su na sebi još uvijek imali spasilačke prsluke.

Danima iza potonuća, cijelo se mjesto pretvorilo u ogromnu vodenu grobnicu, s gustom maglom, zvukom zapljuskivanja valova, zaleđenim tijelima i svećenikovim riječima koji ih je ispraćao.

– Vidjeli smo ženu u spavaćici s bebom čvrsto prislonjenom na njezina prsa – posvjedočila je Johana Stank (Johanna Stunke), putnica “Bremena”.

– Bilo je tamo i tijelo žene koja je čvrsto grlila čupavog psa koji je izgledao kao bernardinac. Neki su bili odjeveni za ples i večeru, neki u spavaćicama i pidžamama. Jedna žena je imala pojas za spašavanje i dvoje djece u rukama.

Posada je sve zajedno opisala kao “hladno, mokro, jadno i neutješno”. Do kraja aprila, kombinacija soli i sunca počela je uništavati pojaseve i tijela su počela nestajati u dubinama okeana. U junu iste godine ipak su pronađena dva tijela kako plutaju okeanom. Bila su to tijela brodskog konobara i kuhinjskog radnika.

Izvor: Avaz

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button
Close