U prošloj 2019. godini Bosanci i Hercegovci kupili su samo 10.432 nova vozila. Osim što je taj podatak sam po sebi indikativan i govori o siromaštvu našeg društva, posebno zabrinjavajuće izgleda kad se stavi u kontekst s prvim susjedima. U istom periodu građani Hrvatske kupili su više nego šest puta više novih automobila, tačnije 62.938.
Manji je omjer kod polovnih automobila, ali i on dodatno argumentira slabiji standard građana Bosne i Hercegovine. Kod nas je prošle godine uvezeno 58.645 polovnih automobila, a u susjednoj Hrvatskoj 84.913.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je prodaja automobila, naročito novih, dobar ekonomski indikator – posebno kada je riječ o recesijskim kretanjima jedne ekonomije.
“Nagli pad prodaje vrlo vjerovatno upućuje na navedeno. Za fizičke osobe kupovina automobila predstavlja drugu najveću investiciju poslije kupovine nekretnina. Shodno tome, broj prodatih novih automobila najviše govori o optimizmu domaćih investitora, povjerenju u ekonomiju, ali svakako i o dinamizmu tržišta”, navodi on.
U kontekstu razlika između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nastavlja on, koje su veoma slične po populaciji, kulturološkim navikama itd., postoji niz ekonomskih faktora koji uvjetuju drastičnu razliku u broju prodatnih novih automobila za jednu godinu.
“Prije svega isti se odnose na razliku u visini neto plaća. U Hrvatskoj je prosječna neto plaća gotovo duplo veća od one u Bosni i Hercegovini, a taj nam je idikator najbitniji, jer se odnosi na srednju klasu koja ustvari i treba da bude najveći kupac novih automobila. Svakako ne treba zanemariti ni razvijeniji sistem finansiranja građanstva u Hrvatskoj, odnosno veće povjerenje bankarskih institucija prije svega (lakša mogućnost kreditiranja kupovine novog automobila i slično). Ovo je rezultat niza objektivnih okolnosti, najvećim dijelom povećanog učešća sive ekonomije u Bosni i Hercegovini. Svakako ne treba ni zanemariti dosta razvijeni privatni sektor koji također nabavlja automobile za svoje potrebe”, zaključio je Admir Čavalić.
Izvor: Klix
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.