Četrnaest nevjerovatnih malih mjesta iz cijele Bosne i Hercegovine proglašeno je “Najljepšim selima Bosne i Hercegovine” na ceremoniji koja je danas održana u prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktorica Misije USAID-a u BiH Courtney Chubb proglasila je pobjednike takmičenja u organizaciji USAID-ovog partnera – Udruženja za razvoj ruralnog turizma u BiH (Alterural), a u prvoj grupi nagrađenih su: Blagaj (Grad Mostar), Mijakovići – Bobovac (Općina Vareš),
Bratač (Opština Nevesinje), Guča Gora (Općina Travnik), Kraljeva Sutjeska (Općina Kakanj), Krupa na Vrbasu (Grad Banja Luka), Martin Brod (Grad Bihać), Ostrožac (grad Cazin), Pecka (Opština Mrkonjić Grad), Prokoško jezero (Općina Fojnica), Ravno (Općina Ravno), Stupe – Žabljak (Grad Livno), Umoljani (Općina Trnovo) i Vranci (Općina Kreševo).
“USAID sa ponosom podržava ovu inicijativu i dodjelu nagrade za najljepša sela u BiH, a 14 dobitnika ove nagrade, ne samo da će biti označeni kao vrijedne turističke destinacije koje treba posjetiti, nego će to predstavljati jedan podsticaj za brži ekonomski razvoj u lokalnim zajednicama ali i šire”, navela je Chubb.
Ta sela u Bosni i Hercegovini, prema njenim riječima, sada se pridružuju jednom prestižnom klubu sela i mjesta u drugim zemljama širom svijeta za koja se pokazalo da su značajno profitirala u turističkom, ali i ekonomskom smislu.
Nagrada će, kako je dodala Chubb, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, novih prilika za ostvarivanje dohotka i napraviće se bolje veze koje će omogućiti čuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH u lokalnoj zajednici i šire.
Izvršna direktorica Udruženja Alterural Sarah Devisme je navela da je prve pobjednike takmičenja ,,Najljepša sela Bosne i Hercegovine” odabrao žiri sastavljen od stručnjaka iz oblasti arhitekture, kulturnog naslijeđa i ruralnog razvoja.
Uz podršku Vlade SAD-a, a putem USAID-ovog projekta Podrška razvoju održivog turizma, udruženje Alterural će, kako je dodala, pobjednicima pružiti dugoročnu podršku kroz edukaciju, publicitet i umrežavanje kako bi tim selima pomogli da razvijaju turizam istovremeno čuvajući svoje prirodno i kulturno naslijeđe.
Podsjetila je da je inicijativu “Najljepša sela” pokrenulo 1981. godine francusko udruženje “Les Plus Beaux villages de France”, s ciljem populariziranja ruralnih naselja kroz čuvanje njihovog naslijeđa i poboljšavanje ekonomskog potencijala. Taj koncept su vremenom preuzele i druge zemlje širom svijeta, među kojima Italija, Japan, Libanon i Švicarska.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je izjavila da je to ministarstvo izradilo skupa sa USAID-om Strategiju razvoja turizma FBiH 2022- 2027 u kojoj su prioriteti ruralni razvoj i razvoj seoskog turizma.
“Ovaj projekat je iznimno važan jer, pored svih turističkih bisera koje imamo poput Mostara, Sarajeva, Bihaća, Jajca, Neuma, Banje Luke, Trebinja i drugih, veoma je važno da se brendiraju i promovišu i bh. sela, a svako od tih sela ima svoj način života, drugačiju tradiciju i kulturu, tako da se mogu privući ne samo domaći, nego i strani turisti”, istakla je Đapo.
Brendiranjem i promovisanjem ovih sela, kako je istakla, omogućit će se ekonomski razvoj te lokalne zajednice, ali i da stanovništvo ostane na tim područjima, kao i da se unaprijedi poljoprivreda.
Načelnik Općine Vareš Zdravko Marešević je rekao da bh. sela njeguju tradiciju i da su okružena prirodnim i kulturnim bogatstvom.
“Održati selo i omogućiti njegov ekonomski opstanak jedini je način da ljudi ostaju na tim područjima. Razvoj ruralnih sredina, gastro ponude i svih drugih potencijala u fokusu je naše lokalne zajednice i sadržano u našim programima rada i ulaganja”, dodao je Marešević.
Pomoćnik ministra trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Tešić je rekao da je Vlada RS zajedno sa projektom USAID Turizam uradila Strategiju razvoja turizma RS 2021- 2027 u kojoj je razvoj ruralnog i seoskog turizma zauzeo bitno mjesto.
“Očekujemo da će ovaj projeket poboljšati našu aktivnost i promociju naših sela u svijetu”, rekao je Tešić izražavajući zahvalnost USAID – u i organizaciji Alterural koji su uspješno realizovali ovaj projekt.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.