Stranci koji se u Hrvatsku posljednjih godina sve više doseljavaju zbog nedostatka radne snage, mogli bi za nekoliko decenija u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja izmijeniti etničku strukturu zemlje, smatraju stručnjaci.
“Migracioni saldo u Hrvatskoj i dalje je u negativnoj zoni, ali je smanjen u odnosu na godine kada je ušla u EU”, rekla je načelnik demografskih i društvenih statistika u Zavodu za statistiku Hrvatske Dubravka Rogić-Hadžalić.
Nakon 2017. podaci Zavoda pokazuju blago smanjenje iseljavanja i porast doseljavanja, pa je u 2021. saldo iznosio minus 4.512 lica, dok je na vrhuncu iseljeničkog talasa 2017. minus bio 31.799 osoba.
Prošle godine se u Hrvatsku doselilo 35.912 lica, među kojima je bilo 70 odsto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 odsto hrvatskih državljana.
Hadžalićeva je upozorila da je ocjena o promjeni negativnog trenda prostornog kretanja stanovništva samo djelimično tačna jer u ukupnom broju doseljenih znatan udio stranaca koji su u Hrvatsku došli na osnovu dozvola za boravak i rad.
“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj”, dodala je Hadžalićeva.
U Hrvatskoj je danas registrovano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…
Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini uticati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljena lica.
U Hrvatskoj je u 10 mjeseci 2022. izdato 110.000 radnih dozvola strancima, a osim stranih radnika i ilegalnih migranata stižu i bogati evropski penzioneri.
Prošle godine se u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su Hrvati koji su došli da tu provedu penzionerske dane.
Hadžalićeva je navela da je iz BiH 22,4 odsto doseljenih, ali da je često riječ o Hrvatima kojima je Hrvatska samo tranzitna odlazak u druge države.
Prema projekcijama “Evrostata”, Hrvatska bi 2050. godine trebala da ima 3.392.559 stanovnika, dok bi 2100. broj stanovnika trebao pasti na 2.775.929.
Naučnik sa Instituta društvenih nauka “Ivo Pilar” Dražen Živić rekao je da su rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali čak i nepovoljnije stanje, a ako se nastave dosadašnji trendovi do sredine ili kraja vijeka očekuje se “potpuni demografski slom”.
Izvor teksta i fotografije: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.