Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je istaknuo da je Hrvatska u plusu iz europskog proračuna od ulaska u EU za gotovo 22 milijarde eura, najavivši da će se ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća u raspravi o Višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. godine nastaviti zalagati za hrvatske prioritete.
Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a preostala dva pokazatelja, koji su ispunjeni djelomično, dovršava, izvijestio je među ostalim Plenković podnoseći u Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata.
Naveo je i da je od gotovo 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju, dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih do 2,7 milijardi eura, javlja Hina.
Tako je od ulaska u EU Hrvatska u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura, istaknuo je te dodao da će ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim liderima raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
“Na temelju pregovaračke kutije, nove u subotu objavljene od irskog predsjedništva, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali i za financiranje novih izazova pred Europom. Prema sadašnjim izračunima, taj je prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja prošle godine, jer predviđa više sredstava za naše nacionalne i regionalne prioritete”, poručio je.
Osvrnuvši se na energetiku, konstatirao je da se odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški ispravnom jer su u plinskoj krizi imali dovoljno plina za sebe i za susjede. Kapacitet terminala, podsjetio je, povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.
Između ostalog, naveo je i da se u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću priprema korištenje geotermalne energije za grijanje, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura, a usvojen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući i male modularne reaktore.
Govoreći o prometnoj infrastrukturi, kazao je da se do kraja godine planira dovršiti posljednja dionica istarskog ipsilona do čvora Matulji, priprema se i izgradnja istarskog X-a, nastavlja se graditi autocesta prema Dubrovniku, brze ceste prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te cesta od Splita prema Omišu, a počela je i gradnja dionica autoceste Križišće – Žuta Lokva. Radi se i na novom ulazu u Split – tunel Kozjak je probijen. Naveo je i da se obnavlja zagrebačka obilaznica, a u pripremi je i treći trak autoceste Zagreb – Karlovac, vrijedan 250 milijuna eura.
“Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura”, najavio je, podsjetivši da je prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 900 milijuna eura, kojim će se dovršiti dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.
Osvrnuo se i na još jednu rekordnu turističku godinu, navevši da je u razdoblju od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj ostvareno 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja, a vrijednost fiskaliziranih računa bila je viša od sedam milijardi eura, odnosno 18 posto veća nego lani.
“Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine. Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji”, kazao je hrvatski premijer te najavio do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.
Rekao je i da se u Hrvatskoj nastavlja ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti. Pritom je istaknuo da je iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.