Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi najviši u Europskoj uniji i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025. godine, procjenjuje Europska komisija u svojim jesenskim gospodarskim prognozama.
Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti 2,6 posto, što je drugi najviši rast u EU, nakon Malte čiji bi BDP trebao rasti 4 posto. Sljedeće godine, rast bi trebao usporiti na 2,5 posto, a 2025. ubrzati na 2,8 posto.
Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo skromno rasti po stopi od 0,6 posto, sljedeće godine 1,3 posto, a 2025. 1,7 posto. Slično je i u eurozoni – ove godine predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 1,2 posto, a 2025. 1,6 posto.
Rast zaposlenosti ostaje solidan, ove godine će rasti 2,1 posto, a sljedeće dvije godine po 1,1 posto. Očekuje se rekordno niska nezaposlenost, ove godine stopa nezaposlenosti past će na 6,5 posto, sljedeće na 6,2 posto, a 2025. na 5,8 posto.
Očekuje se smirivanje inflacije potaknuto nižim cijenama energije i nepraređene hrane, dok inflacija cijena usluga ostaje tvrdokornija. Na saldo opće države vjerojatno će negativno utjecati velika povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada koja vrše pritisak na rashode, dodaje Komisija.
Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine snažno raslo (6,3 posto) zahvaljujući solidnom rastu privatne potrošnje unatoč visokoj inflaciji.
Očekuje se da će realni rast BDP-a ostati solidan, 2,6 posto u 2023 godini, čemu pridonosi pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom području.
Potražnja potrošača trebala bi ostati visoka uz rast zaposlenosti i realnih plaća. Predviđa se da će i državna potrošnja i ulaganja pozitivno pridonijeti rastu, pri čemu će ulaganja uvelike biti podržana povećanom apsorpcijom fondova EU.
Predviđa se da će neto izvoz pozitivno pridonijeti rastu BDP-a budući da smanjenje uvoza robe poništava manji izvoz robe, uz sveukupnu snažnu turističku potražnju.
Sljedeće godine, rast od 2,5 posto bit će uglavnom potaknut domaćom potražnjom dok ukupna inflacija pada prema 2 posto, prenosi Hina.
Glavni rizik za gospodarske izglede je sporiji pad inflacije od očekivanog, koji je u Hrvatskoj ustrajnija nego u većem dijelu europodručja.
Stopa zaposlenosti trebala bi nastaviti rasti unatoč blagom smanjenju ukupnog broja stanovnika.
U ovim procjenama Komisija uključuje učinak pretpostavljenog postupnog ukidanja mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije od kraja ožujka 2024.
Zbog snažnog gospodarskog rasta i inflacije prošle su godine fiskalni prihodi znatno porasli, što je pomoglo da se deficit pretvori u mali višak od 0,1 posto BDP-a.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.