Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Srbiji počeo je u subotu i trajat će do 31. listopada, a procjene demografa ukazuju na bojazan da bi broj popisanih mogao biti najmanji od Drugog svjetskog rata do danas.
Srbija, kao i većina država u regiji, iz godine u godinu ima trend pada broja stanovnika, a nakon rekordnih 9,3 milijuna u 1981. godini procjene demografa su da će novo prebrajanje, četiri desetljeća kasnije, pokazati skoro tri milijuna ljudi manje.
Preliminarni podaci ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni do kraja studenog, a objavljivanje prvih konačnih rezultata počet će od proljeća.
Popisi u Srbiji od 2002. godine ne uključuju Kosovo, pa je – u usporedbi rezultata iz 2002. i 2011. godine – vidljivo da je za tih devet godina Srbija izgubila 311.000 stanovnika. Demografi su uvjereni da je u proteklom desetljeću pad još veći.
Samo zbog negativnog prirodnog prirasta Srbija je u posljednjih 11 godina izgubila više od 450.000 stanovnika, a uzimajući u obzir i trend iseljavanja, demografi su skloni procjeni da bi novi popis mogao zbrojiti ukupno oko 6,6 milijuna stanovnika, što bi najmanji broj od Drugog svjetskog rata, prenose mediji.
Popisivači prikupljaju podatke izravno od građana, idući “od vrata do vrata”, a sve odgovore ispitanika unosit će u elektroničke upitnike.
Za one koji odbiju sudjelovati u popisu predviđene su kazne od oko 200 do 400 eura, odgovara se na 69 pitanja, ali građani nisu obvezni odgovoriti na tri – o etničkoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovjesti.
U vodstvu hrvatske zajednice kažu da će ovogodišnji popis biti presudan za budućnost zajednice, njezin položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom “Znam tko sam”.
Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju Vojvodine, javlja Hina.
Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini kako demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov sugerirao je sunarodnjacima da se izjasne Hrvatima.
„Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici”, poručio je Žigmanov.
Istaknuvši da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u parlamentu, predstavničko tijelo – Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, te više od 50 udruga kulture, Žigmanov je rekao da se velik dio tih postignuća temelji upravo na brojnosti.
Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije, a udio Hrvata u sadašnjem službenom broju od 7,2 milijuna manji je od jedan posto (0,81 posto).
fena/foto
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.