Novo “Oksfamovo” istraživanje pokazuje da 42 ljudi raspolaže bogatstvom jednakim onome koje ima 3,7 milijardi najsiromašnijih stanovnika svijeta.Bogatstvo milijardera godišnje, u prosjeku, raste 13 odsto između 2006. i 2015. godine, što je šest puta više od porasta prosječne plate čovječanstva, pokazalo je nedavno istraživanje.
Jedan odsto najbogatijih prošle godine zaradilo je 80 odsto ukupnog svjetskog dohotka.
Istovremeno, plate najsiromašnije polovine stanovništva Zemlje su stagnirale.
Prema istraživanju, prvi čovjek jedne od šest najvećih svjetskih modnih trgovina danas u četiri dana može da zaradi doživotnu platu radnika zaposlenog u sektoru proizvodnje odjeće u Bangladešu.
Žene širom svijeta zarađuju manje od muškaraca i imaju manju poslovnu bezbjednost.
Predviđa se da će se, uz trenutnu stopu napretka, status žena na tržištu rada sa muškarcima izjednačiti tek za 2.017 godina.
Nevjerovatan rast bogatstva “na vrhu” pokazuju i podaci švajcarske banke “Kredit Svis”, prema kojima danas najveće bogatstvo leži u rukama 42 ljudi, dok je 2009. godine ono bilo raspoređeno na 380 osoba.
Prema anketi u kojoj je učestvovalo 70.000 ljudi iz deset zemalja, dvije trećine ljudi smatra da se rješavanjem problema razlike u dohotku treba hitno da pozabave vlade zemalja svijeta.
U izvještaju objavljenom prošlog avgusta, izvršni direktor jedne od 100 firmi sa najvišom tržišnom vrijednošću na londonskoj berzi u jednoj godini zaradi 4,5 miliona funti.
Poređenja radi, prosječni radnik u Velikoj Britaniji toliko može da zaradi za 160 godina.
Prema agenciji Blumberg, najbogatiji su prošle godine zaradili jedan bilion dolara, što je četiri puta više nego 2016. Razlog je veliki porast cijena dionica.
Najbogatiji čovjek na svijetu trenutno je direktor “Amazona” DŽef Bezos, čije bogatstvo iznosi 109 milijardi dolara, prenosi “Indipendent”.
U komentaru na ovakve pokazatelje izvršni direktor “Oksfama” Mark Goldring ocjenjuje da “nešto stvarno nije u redu sa svjetskom ekonomijom”.
“Koncentracija ekstremnog bogatstva na vrhu nije znak ekonomskog napretka, već simptom sistema koji zakida milione vrijednih radnika koji za `sitniš` izrađuju odjeću i uzgajaju hranu”, smatra on.
Izvor : SRNA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.