Svijet

Bosna i Hercegovina nije dobila poziv na Samit za demokratiju koji je organizovao Bajden

Bosna i Hercegovina je, uz Bjelorusiju i Mađarsku, jedina u cjelini evropska zemlja koja nije dobila poziv na Samit za demokratiju, online forum više od stotinu država koji je organizovao Džo Bajden, američki predsjednik.

Ni u Ambasadi SAD u Sarajevu, ali ni u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nismo mogli dobiti objašenjenje koji je razlog nepozivanju. U američkoj ambasadi su nam pojasnili da se radi o događaju koji direktno organizuje Bijela kuća, a ne Stejt department, te da su u naše ime uputili pismo Bijeloj kući, ali nam do zaključenja broja, možda i zbog vremenske razlike, nije stigao odgovor. U Ministarstvu spoljnih poslova su objasnili da su naše pitanje uputili u Kabinet ministarke Bisere Turković, ali nam do zaključenja broja nije stigao odgovor.

Nezvanično, postoje četiri moguća objašnjenja zbog čega BiH nije dobila poziv. Jedan razlog bi mogla biti činjenica da BiH nije uskladila svoje djelovanje prema Rusiji i Kini u skladu sa smjernicama spoljne politike EU, imajući u vidu da je Bajdenov forum i zamišljen između ostalog i kao diplomatsko sredstvo pritiska na ove dvije zemlje. Međutim, ovo objašnjenje je na klimavim nogama ako uzmemo u obzir da je poziv dobila Srbija, koja takođe ne slijedi evropske smjernice u odnosu na Rusiju i Kinu i ne krije da ima dobre odnose s njima.

Drugo moguće objašnjenje je činjenica da je BiH odbila da potpiše sporazum s Vladom SAD o razmjeni podataka o putnicima na aerodromima, što SAD vide kao važan korak za borbu protiv terorizma. Napomene radi, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, prije godinu dana je rekao da će Srbija potpisati ovaj sporazum jer ga smatra važnim za poboljšanje odnosa s Amerikom.

Treće moguće objašnjenje bi moglo biti u činjenici da zbog političkih blokada i nefunkcionisanja institucija u BiH nije bilo napora s bh. strane da se uključi u ovaj forum. Mediji u Srbiji, na primjer, javljaju da ta zemlja takođe nije dobila poziv, ali da se poslije snažne akcije srpske diplomatije naknadno našla na listi pozvanih zemalja.

Četvrto moguće objašnjenje bi se moglo ogledati u činjenici da su na forum pozvani predstavnici nevladinih organizacija i aktivista iz BiH, što bi moglo značiti da su SAD odlučile da BiH ima predstavnike iz ove oblasti, a ne iz politike ili diplomatije.

Strani mediji ističu da se Bijela kuća vodila s dvije vrste kriterijuma kada je sačinjavala listu učesnika, a da su joj glavne preporuke davali službenici Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) u svakoj od zemalja. Prva vrsta kriterijuma je navodno bazirana na njihovom inputu, odnosno pozivanje demokratskih zemalja i aktivista za ljudska prava. Druga vrsta kriterijuma su, kako je navedeno, nacionalni interesi SAD. Primjera radi, poziv je dobila Poljska, ali ne i Mađarska, iako su obje zemlje u Briselu viđene kao zemlje sa smanjenim demokratskim kapacitetima. Poljska je inače poznata kao lojalni saveznik SAD i protivnik Rusije, dok je Mađarska dosta bliska s Rusijom. Prema medijskim napisima, 69 odsto zemalja koje su dobile poziv se smatraju demokratskim, 28 zemalja djelimično slobodnim, a tri odsto zemalja neslobodnim.

Sam forum zamišljen je kao skup jačanja demokratije i slobode izražavanja. U Stejt departmentu ističu da će forum pružiti platformu za odbranu demokratije i ljudskih prava kod kuće i u inostranstvu.

“Ovo će biti prilika da čujemo, učimo i da se angažujemo s različitim akterima u područjima koja su od kritične važnosti za obnovu demokratije na globalnom nivou. Takođe će pokazati jedinstvenu prednost demokratije: da se javno prihvate nesavršenosti i da im se javno i transparentno suprotstavimo”, naglašeno je na sajtu Stejt departmenta.

Kako je navedeno, forum će imati tri glavne oblasti – odbranu od autoritarizma, borbu protiv korupcije i promocija poštovanja ljudskih prava.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Povezani članci

Back to top button