Cijena kafe raste u svijetu za krajnje potrošače jer je njeno uzgajanje otežano usljed klimatskih promjena, ali i zbog nepovoljnih tržišnih uslova po male uzgajivače, koji su temelj proizvodnje ove biljke.
Klimatske promjene utiču na prinose kafe i rast cijene, što izaziva zabrinutost kod potrošača i proizvođača.
Regenerativna poljoprivreda i tehnike poput kompostiranja mogu da pomognu u smanjenju troškova i poboljšanju kvaliteta, navode stručnjaci.
Potrošači mogu da pomognu kupovinom sertifikovanih i održivih sorti kafe i podržavanjem proizvođača koji vode računa o ekologiji.
Andrea Ili, predsjednik italijanske kompanije za preradu kafe, izjavio je da su trenutne visoke cijene kafe posljedica prošlogodišnjih suša u Vijetnamu i Brazilu koje je izazvao “El Ninjo”, okeanska struja koja se kreće naprijed-nazad preko južnog dijela Tihog okeana.
Klimatske promjene ojačale su uticaj “El Ninja” i proširile ga, čak i na atlantske lokacije poput Brazila. To je dovelo do većih suša, koje su smanjile prinose i povećale cijenu zelene kafe koja ide u pržionice za gotovo 55 odsto.
“Ni uzgajivači kafe nisu zadovoljni tako visokom cijenom, jer kažu da je neodrživa. Potrošnja će pasti, a cijena će se potom srušiti”, rekao je Ili.
Uzgajivači u periodu veće potražnje pokušavaju da iskoriste trenutak sadnjom više drveća, povećavajući proizvodnju.
“Zatim, godinu dana kasnije, tržište bude preplavljeno kafom, a cijene padaju kao kamen. To je tipičan trend. Nastavljamo da pravimo iste greške”, ocijenio je Ili.
Pošto se planeta i dalje zagrijava, procjenjuje se da će do 2050. godine upola manje zemljišta biti pogodno za uzgajanje kafe, a uzgajivači će morati da se presele na veću nadmorsku visinu.
Istovremeno, bolesti poput hrđe lista kafe, gljivice koja je desetkovala ovu biljku širom svijeta, nastaviće da se šire.
Kafu uzgaja velika grupa malih zemljoposjednika u 70 zemalja širom južne hemisfere, a 95 procenata od 12,5 miliona farmi kafe je manje od pet hektara.
Sa malih imanja dolazi 60 odsto svjetske kafe dolazi sa malih farmi, a samo u Vijetnamu i Brazilu, gdje su veća imanja češća pojava, poljoprivrednici zarađuju dovoljno da se izvuku iz siromaštva.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.