Koncentracija ugljendioksida (CO2) u atmosferi prošle godine dostigla je novi rekord od 426,8 dijelova na milion (ppm), saopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom godišnjem Biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom danas.
Koncentracija je između 2024. i 2025. godine porasla za 2,8 ppm. Po izvještaju UN-ovog tijela za atmosferske nauke, ukupni nivo odgovara 153 posto koncentracije CO2 prije početka industrijske ere 1750. godine
– Nova godina, novi rekord – izjavila je zamjenica generalnog sekretara WMO-a Ko Barrett. Dodala je da staklenički plinovi zadržavaju dosad nezabilježenu količinu toplote, stvarajući energiju za ekstremne vremenske prilike i druge rizične pojave.
Porast je bio nešto sporiji nego između 2023. i 2024. godine, perioda obilježenog snažnim fenomenom El Niño. Ova klimatska pojava, između ostalog, doprinijela je većem broju šumskih požara, što je rezultiralo povećanim emisijama
El Niño se javlja svakih nekoliko godina, a taj klimatski fenomen ponovo je započeo ove godine. Zbog toga, ali i drugih faktora, WMO očekuje daljnji rast koncentracije CO2 tokom 2026. godine.
Naučnica WMO-a Oksana Tarasova navela je da povećanju doprinosi i sagorijevanje fosilnih goriva. Istovremeno, raste rizik da okeani postanu manje sposobni apsorbirati CO2.
Po izvještaju, ugljendioksid je odgovoran za 66 posto efekta staklene bašte izazvanog plinovima. Dodatnih 16 posto odnosi se na metan, koji nastaje, između ostalog, u poljoprivredi, pri eksploataciji fosilnih goriva i na deponijama otpada.
Koncentracije metana također su prošle godine dostigle rekordne vrijednosti, kao i koncentracije azotnog oksida
Po podacima Ujedinjenih nacija, sadašnje globalne klimatske politike vode svijet ka zagrijavanju od 2,8 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa do kraja ovog stoljeća. Međunarodna zajednica prvobitno je planirala ograničiti zagrijavanje na 1,5 stepeni.
Ipak, po ocjeni WMO-a, prelazak na izvore energije koji ne koriste fosilna goriva također donosi određene klimatske izazove.
U izvještaju se navodi da je globalni proces elektrifikacije praćen kontinuiranim rastom koncentracija sumpor-heksafluorida u atmosferi tokom posljednjih decenija. Ovaj izuzetno snažan staklenički plin koristi se, između ostalog, u električnim rasklopnim postrojenjima.
WMO je pozvao na veću pažnju kada je riječ o vodiku, koji se sve više koristi kao izvor energije u transportu i proizvodnji čelika.
Iako sam po sebi nije staklenički plin, curenje vodika iz cjevovoda ili gorivnih ćelija postaje sve veći razlog za zabrinutost, upozorio je WMO. Vodik utiče na hemijski sastav atmosfere te zbog toga ima značajan indirektan uticaj na globalno zagrijavanje.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.