Ministri odbrane i vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije, koji se sastaju u Pragu ove sedmice, raspravljat će o opcijama za uspostavu misije vojne pomoći ukrajinskim snagama i razmotrit će pozive nekih članica o zabrani ulaska u blok ruskim turistima.
Nekoliko članica EU već izvjesno vrijeme obučava ukrajinske vojnike kako bi im omogućili da koriste naoružanje koje zapadne zemlje daju Ukrajini, pomažući joj u njenoj borbi protiv ruske invazije.
Još nije jasno gdje bi se mogao održati program obuke i kakav bi mandat mogao imati, saopćili su diplomati EU Reutersu uoči sastanka ministara odbrane EU u ponedjeljak i u utorak.
Šef evropske diplomatije, Josep Borrell, pružio je tek nekoliko detalja o planovima bloka, rekavši samo da takav program neće imati sjedište u Ukrajini nego u susjednim zemljama.
Na zajedničkoj sjednici s predstavnicima UN i NATO-a, ministri odbrane također će raspravljati o budućnosti suspendovane misije vojne obuke EU u Maliju i o mirovnoj misiji UN u toj zemlji, MINUSMA, dok brige rastu zbog pojačanog ruskog vojnog prisustva u toj zemlji zapadne Afrike.
Rat u Ukrajini koji traje već šest mjeseci ostaje vanjskopolitički prioritet za Evropsku uniju, i kada se ministri vanjskih poslova članica bloka sastanu u Pragu u utorak, predložena zabrana viza Rusima bit će na vrhu dnevnog reda njihovih razgovora.
Češka, koja drži rotirajuću poziciju predsjedavajuće EU, insistira na zabrani viza za ruske turiste širom EU, što uglavnom podržavaju i baltičke zemlje.
Njemačka i neke druge države članice, kao i Borrell, odbacuju, ipak, takav potez, tvrdeći da bi on mogao prekršiti pravila EU i prekinuti rute bijega za ruske disidente.
Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis izjavio je da Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska i Finska, koje dijele granicu s Rusijom, mogu djelovati na vlastitu ruku u blokiranju turista ukoliko se EU ne usuglasi o zabrani putovanja za Ruse širom bloka.
Rusi uglavnom ulaze u EU preko kopnenih granica pet zemalja jer su direktni letovi između Rusije i bloka prekinuti nakon ruske invazije na Ukrajinu, navodi Landsbergis.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.