Evropska komisija je nedavno predstavila akcioni plan za održivije ribarstvo. Cilj je zabraniti ribolov pridnenim povlačnim mrežama u zaštićenim morskim područjima najkasnije do 2030. godine. To je izazvalo snažno protivljenje nekih država članica, što bi moglo dovesti do usvajanja blaže verzije plana, navodi se u zajedničkom tekstu agencija AFP, ANSA, dpa, EFE i HINA u okviru European News Rooma (ENR).
Ideja Komisije o zabrani koćarenja u svim zaštićenim morskim područjima pokrenula je protestni pokret ribara u Francuskoj u “mrtvim lukama”. Iako prijedlozi Komisije nisu novi zakon – i njihova implementacija neće biti pravovremena kako tvrde neke ekološke nevladine organizacije – u nekim državama članicama postoji snažno protivljenje tome. Zbog straha da bi zabrana ugrozila čitavu industriju, ribari iz Njemačke, Španije, Portugala, Italije, Irske i Danske izražavaju svoje protivljenje.
Pomorski akcijski plan Komisije za održivi ribolov, objavljen 21. februara, uključuje inicijative za postepeno ukidanje pridnene koče u zaštićenim morskim područjima. Mjera ima za cilj zaštititi ribe, školjke, kornjače i morske ptice ugrožene upotrebom pokretne pridnene koče u područjima koja će pokriti do 30 posto evropskih voda do 2030. godine.
Komisija navodi da je ribolov korištenjem određenih mobilnih pridnenih alata (pokretni pridneni ribolov), posebno pridnene koče, jedna od najraširenijih i najštetnijih aktivnosti za morsko dno i s njim povezana staništa. Trenutno se smatra da je 79 posto obalnog dna fizički uzurpirano, uglavnom uzrokovano kočom, a četvrtina obalnog područja EU vjerojatno je izgubila svoja staništa na morskom dnu.
Španija, Italija i Njemačka optužuju Brisel da “demonizira” i “simplificira” učinak kočarenja
Španska vlada je nedavno optužila Brisel da “demonizira” kočarenje, tvrdeći da ono daje održiv prinos i olakšava oporavak ribljeg fonda. Španski ministar poljoprivrede i ribarstva Luis Planas branio je potrebu pronalaženja ravnoteže između ekoloških, ekonomskih i društvenih faktora za sljedeću zajedničku politiku ribarstva. Neslaganja Španije sa Briselom oko zabrane kočarenja nisu nova. Vlada se 2022. godine žalila Evropskom sudu pravde na uredbu Komisije, koja je već na snazi, kojom je nametnuto zatvaranje 87 ribolovnih područja na obali Atlantika.
Italijanski ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida pozvao je 20. marta na Vijeću AGRIFISH na “reviziju Akcionog plana”, tvrdeći da je pripisivanje pridnenoj kočari “isključiva odgovornost za iscrpljivanje morskog dna i ribljih resursa pojednostavljenje”. Reviziju plana treba izvršiti “u koordinaciji sa državama članicama i industrijom”, dodao je.
Lollobrigida je naglasio važnost “da se naša ribarska plovila ne kažnjavaju strogim pravilima koja se ne mogu primijeniti na treće zemlje”, odnosno na zemlje južnog Mediterana.
U sporu oko planova EU, njemački ministar za poljoprivredu i hranu Cem Özdemir podržava lovce na rakove u Njemačkoj.
– Naučna otkrića pokazuju da je lov na rakove nježniji na morskom dnu od drugih oblika pridnene koče – rekao je njemački političar iz stranke Zeleni.
Özdemir vodi kampanju protiv opće zabrane, rekavši da se uticaji različitih vrsta ribarstva na okoliš moraju razmatrati na različit način. To je zato što bi se relativno lagane mreže koje koriste ribari rakova postavile na finije podloge, tako da bi se morsko dno i vrste koje se tamo nalaze brže oporavile nego u slučaju, na primjer, plotuna.
– One zabrane vode u slijepu ulicu iz koje pogođeni ribari rakova ne mogu pobjeći – rekao je.
Međutim, Özdemir je također naglasio da će se napori za održivi ribolov morati intenzivirati, uključujući ekološki prihvatljivija pravila za pridnene koče.
Da li bi zabrana ugrozila ribarsku industriju?
European Bottom Fisheries Alliance (EBFA) procijenila je da bi zabrana dovela u opasnost 7.000 plovila, odnosno “25 posto (ribolovnih) količina iskrcano i 38 posto ukupnog prihoda evropske flote.”
Prema francuskom Nacionalnom komitetu za ribarstvo, takva mjera bi dovela do nestanka gotovo “trećine flote”, odnosno 4.000 ribara na 1.200 plovila u Francuskoj.
U Španiji 10 posto plovila koristi kočare. Sektor, predvođen udruženjem poslodavaca CEPESCA, upozorio je na uticaj briselske zabrane na ekonomiju i zapošljavanje.
Restriktivni propisi o ribolovu već su gurnuli njemačko ribarstvo u Baltičkom moru u krizu. Planirana zabrana u cijeloj EU dodatno bi povećala pritisak na njemačko ribarstvo, koje se posljednjih godina mora boriti s brojnim problemima. Na primjer, lov na haringe, što je posebno važno za ribare Baltičkog mora i gotovo je potpun zabranjen. Prekomjerni ribolov, nutrijenti koji se unose u vodene tokove, posebno iz poljoprivrede, i klimatske promjene uzimaju danak na riblji fond.
Hrvatska je, s druge strane, uputila poziv ribarima da učestvuju u inicijativi za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti uništavanjem ribarskih plovila ili prenamjenom na aktivnosti izvan ekonomskog ribolova. Mjeru finansira Evropska unija, koja pokriva 70 posto troškova, preostalih 30 posto snosi Hrvatska.
Blaža verzija plana?
Prve mjere trebale bi biti uvedene do kraja marta 2024. Na pitanje, Komisija je naglasila: “Ne postoji automatska ili potpuna zabrana kočarenja koja bi stupila na snagu u martu 2024. godine.” Akcioni plan za održivo ribarstvo koji je predstavila Komisija “samo predlaže smjernice državama članicama”, rekao je francuski državni sekretar za more Hervé Berville.
– Tražit ćemo od država članica da nam daju mapu puta do 2024. godine, vjerujemo da su svi svjesni potrebe da se postigne napredak u održivom ribarstvu i zaštiti ekosistema, posebno u Mediteranu – poručili su iz Komisije, ističući da “mnogi ribari ovise o netaknutom morskom dnu, ali nažalost takvo stanje se nastavlja pogoršavati u cijeloj Evropi.”
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.