Nezaposlenost u eurozoni i EU marginalno je smanjena u srpnju, a trend je pratila i Hrvatska, spustivši se još dublje ispod europskog prosjeka, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u srpnju 6,2 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža nego u lipnju, prema revidiranim podacima Eurostata.
I u EU je kliznula za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu lipanjsku vrijednost i iznosila je 5,9 posto.
U usporedbi s istim mjesecom lani u eurozoni je smanjena za 0,2 postotna boda, a u EU za 0,1 postotni bod.
Eurostat procjenjuje da je u EU u srpnju bez posla bilo nešto više od 13 milijuna građana, uključujući njih oko 10,8 milijuna u eurozoni.
Mjesečna usporedba pokazuje da je eurozona u srpnju imala 170 tisuća manje nezaposlenih, a EU 165 tisuća. Na godišnjoj razini njihov je broj smanjen za 161 tisuću u zoni primjene zajedničke europske valute i za 105 tisuća u EU.
Hrvatska uz Mađarsku i Irsku
Španjolska je i u srpnju jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,4 posto.
Najbliže su joj i na sredini ljeta bile Finska i Švedska s 9,5 odnosno 8,7 posto.
U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u srpnju iznosila 4,6 posto i bila je niža za 0,1 postotni bod nego u lipnju, prema revidiranom podatku. Eurostat je u najnovijem izvješću podigao procjenu za lipanj sa 4,4 na 4,7 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u srpnju bila 81 tisuća građana, za dvije tisuće manje nego u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku. Preliminarna procjena za lipanj bila je pokazala 78 tisuća nezaposlenih.
U odnosu na srpanj 2024. broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za devet tisuća.
Najbliže su Hrvatskoj u srpnju su bile Mađarska i Irska sa stopama nezaposlenosti od 4,3 odnosno 4,9 posto.
Malta i Češka ponovo su imale najmanje nezaposlenih, mjereno stopama nezaposlenosti od 2,6 i 2,8 posto. U skupini je i Slovenija, gdje je iznosila 2,9 posto, a blizu je i Poljska s 3,1 posto.
Manje nezaposlenih mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni i EU spustila se u srpnju za 0,4 postotna boda u odnosu na prethodni mjesec, na 13,9 odnosno 14,4 posto.
U usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem smanjena je za 1,1 postotni bod u eurozoni i za 0,9 postotnih bodova u EU.
Statističari procjenjuju da je u EU u srpnju bez posla bilo približno 2,8 milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,23 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj smanjen je za 64 tisuće na razini eurozone, a za 81 tisuću na razini EU-a.
U usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem, manji je za 155 tisuća u zoni primjene zajedničke europske valute i za 189 tisuća na razini Unije.
Estonija ispred Švedske
Estonija je u srpnju zadržala vodeće mjesto u EU-u po nezaposlenosti mladih, njih 27 posto. Švedska je s 23,8 posto za dlaku pretekla Španjolsku gdje je iznosila 23,5 posto.
Granicu od 20 posto premašili su i Finska i Luksemburg, s 21,7 odnosno 20,2 posto nezaposlenih mladih.
Samo tri zemlje bilježile su, prema Eurostatu dostupnim podacima, jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila u Njemačkoj i na Malti gdje je iznosila 6,3 posto. Slijedi Nizozemska s 8,4 posto.
Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.
U drugom tromjesečju Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 16,9 posto, uz 20 tisuća mladih bez posla, prema revidiranom podatku Eurostata. Preliminarna procjena s kraja srpnja bila je pokazala stopu nezaposlenosti od 15,9 posto i 19 tisuća nezaposlenih mladih.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.