Ljetno računanje vremena završava se noćas pomjeranjem kazaljki na satu za jedan sat unatrag, čime počinje zimsko računanje vremena.
Kazaljke će unatrag biti pomjerene u 03:00 sata ujutro.
Europska unija najavila je prije nekoliko godina da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, ali se to još nije dogodilo.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u listopadu u noći između subote i nedjelje, dok se na ljetno prelazi posljednjeg tjedna u ožujku, kada se vrijeme pomjera jedan sat unaprijed.
Zašto uopće pomičemo sat?
Glavna ideja o prilagodbi računanja vremena prema različitim dijelovima godine postoji od davnina, a vrijeme su godišnjim dobima prilagođavali čak i stari Rimljani u Rimskom carstvu, koji su mijenjali duljinu punoga sata pa bi tako zimi jedan sat trajao 44 minute, dok bi ljeti jedan sat iznosio 75 minuta.
- Britanac William Willet, koji je bio poznati obožavatelj golfa i boravka na otvorenom prostoru u prirodi, smatrao je da bi pomicanje sata unaprijed omogućilo svim ljudima da više vremena provode na zraku u prirodi. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Willetova ideja bila je ostvarena, a glavni razlog je bila ušteda energetskih resursa za vrijeme rata.
- Političar, znanstvenik, filantrop, izumitelj i otac osnivač Sjedinjenih Država, Benjamin Franklin, u 1784. godini je došao na ideju da bi ljudi mogli uštedjeti na svijećama ako ustanu jedan sat ranije
- Novozelandski astronom i entomolog (osoba koja proučava kukce) George Vernon Hudson je 1895. godine smatrao kako bi se kazaljke na satu trebale pomicati za dva sata unaprijed. Razlog je i više nego zgodan – Hudsonu je trebala sunčeva svjetlost kako bi mogao nesmetano skupljati kukce u poslijepodnevnim satima.
- U Europi su pomicanje sata prvi prihvatili Nijemci 1916. godine, a primjer Njemačke zatim su popratile i zemlje poput Velike Britanije, Rusije i SAD-a, gdje je koncept počeo biti primjenjivan od 1918. godine
(Telegram.hr/Radio Brčko)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.