Sjedinjene Države danas obilježavaju 19 godina od terorističkih napada na New York i Washington, u kojima je život izgubilo oko 3.000 ljudi i nakon kojih svijet više nije bio isti.
Teroristi Al Kaide oteli su četiri zrakoplova okrenuvši njihovu putanju prema unaprijed zacrtanim metama.
KRENULI PREMA PENTAGONU
Dva su završila u zgradama Blizancima na Manhattanu, jedan u Pentagonu, a četvrti je svoj let okončao u ruralnom dijelu države Pennsylvanije, nakon sukoba putnika i otmičara.
To je bio najveći napad na SAD u povijesti i sa sobom je donio mnoge posljedice – ratove i tisuće poginulih.
Tog 11. rujna 2001. živote je izgubilo nešto manje od 3.000 ljudi, uključujući i teroriste.
Napad na New York počeo je nešto prije devet sati ujutro po lokalnom vremenu, kada je Boeing 767American Airlinesa udario u sjeverni toranj WTC-a, između 94. i 98. kata, ali se tada nije smatralo da je riječ o terorističkom napadu, već o nesreći.
Dužnosnici Bijele kuće dobili potvrdu o terorističkom napadu u srcu Sjedinjenih Država samo tri minute po udaru prvog zrakoplova, kada je sljedeći, također Boeing 767 United Airlinesa, uletio u južni toranj WTC-a.
INTERVENCIJA PUTNIKA
Dok su oči svijeta bile usmjerene na New York, pola sata nakon početka terorističkog napada Boeing 757 American Airlinesa pao je na Pentagon, dok je u 10.03 srušen i četvrti zrakoplov, koji teroristi nisu uspjeli dovesti do namjeravane mete zahvaljujući intervenciji dvojice putnika.
Budući da nije bilo dojava o otetim zrakoplovima ni ikakvih naznaka da bi oni mogli završiti baš u zgradama WTC-a, udar zrakoplova zatekao je žrtve u obavljanju redovnih poslova, a svega 18 ljudi koji su se u tom trenutku našli unutar ‘tornjeva blizanaca’ uspjelo se spasiti.
Za napad je optužena teroristička organizacija Al Kaida i vođa te organizacije Osama bin Laden, koji je demantirao da je njegova organizacija stajala iza ovog terorističkog napada.
Pisalo se da su teroristi reagirali zbog američkog iskorištavanja resursa Arapskog poluotoka, miješanja u politiku zemalja tog područja, podrške Izraelu i antiislamističke kampanje. Kružile su i mnoge teorije zavjere, ali ono što je bilo najopipljivije jest smrt više tisuća ljuda i promocija Bin Ladena u najtraženijeg čovjeka na svijetu.
Teorije zavjera išle su od onih donekle utemeljenih – da su zgrade srušene eksplozivom, do onih potpuno imbecilnih o krivotvorenju snimke i cijelog tog događaja.
Ono što je bilo sigurno jest najava tadašnjeg prvog čovjeka Amerike o ratu protiv terora. Posljedice napada osjećaju se i danas, posebnice u nekim arapskim zemljama, a muslimani diljem svijeta su zauzeli anti-američke stavove jer su nakon ovog napada osjetili mnogobrojne neugodnosti.
Ministarstvo domovinske sigurnosti s oko 200 tisuća zaposlenih osnovano je samo godinu dana nakon terorističkog napada, a narasli su i proračunski izdaci za tajne i sigurnosne službe i US Army.
KONTROVERZNI PATRIOTSKI ZAKON
Jednu stvar nakon ovog napada osjetio je cijeli svijet – a to su pojačane sigurnosne mjere, posebice u zračnim lukama. Kongres je 25. listopada iste godine izglasao tzv. Patriotski zakon koji je američkim službama omogućio da pod obrazloženjem potencijalnog terorizma na tlu Sjedinjenih Država prate bilo koga putem telefonske ili internetske komunikacije.
Osim toga, taj zakon omogućuje uhićenja stranih državljana osumnjičenih za terorizam bez sudskog naloga, pa čak i bez podizanja tužbe, te mogu biti pritvoreni u bazama poput Guantanama na Kubi i to na neodređeno vrijeme.
Ove godine New York će godišnjicu obilježeti na drukčiji način, zbog pandemije koronavirusa grad je doslovno prazan, beskućnici su na svakom koraku, a ugostiteljski objekti nikada nisu bili prazniji.
Obitelji žrtava neće kao ranijih godina držati govore nego su svoje prigodne riječi snimile. Ali moći će se okupiti na mjestu događaja, uz obvezno nošenje maski i poštovanje distance. Nacionalni memorijalni centar i muzej 11. rujna tom će prigodom biti otvoreni prvi put od početka ožujka.
Izvot teksta i foto: https://bhrt.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.