Šest mjeseci nakon početka vakcinacije, u svijetu je oko milijardu ljudi primilo vakcine protiv virusa korona – situacija se u nekim, mahom bogatijim dijelovima svijeta, popravila, ali je virus i dalje jak i rasprostranjen.
DANONOĆNA TRKA NAUČNIKA I VIRUSA
Devedesetogodišnja Britanka Margaret Kinan vakcinisana je protiv virusa korona 8. decembra prošle godine i tako postala prva osoba u svijetu koja je primila takvu vakcinu.
Mada je, prema navodima stručnjaka, u normalnim okolnostima potrebno pet do 10 godina za razvoj vakcine, ova pošast natjerala je naučnike na danonoćni rad, pa su se za 10 mjeseci pojavili i novi preparati.
Naučnici su, uz pomoć milijardi dolara, funti, evra, rublja, juana … napravili nekoliko kvalitetnih vakcina. Među njima je prvi put i ono koje koristi tehnologiju informacione RNK, koja prodire u ljudske ćelije i pretvara ih u “fabrike” antitijela.
Rusija je u avgustu prošle godine saopštila da ima vakcinu protiv virusa korona – “sputnjik ve”, a zatim su se pojavile “fajzer”, “sinofarm”, “astra zeneka”, moderna”…
Svijet je došao do milijardu iskorištenih doza.
JAVNI PROSTORI PRETVORENI U MJESTA ZA VAKCINACIJU
Strahujući da bi nove varijante virusa mogle da smanje efikasnost vakcine, države su počele masovne vakcinacije.
Nakon što su klinička istraživanja pokazala efikasnost vakcina i do 95 odsto uslijedili su problemi proizvodnje, skladištenja, isporuke i primjene vakcina.
Neke zemlje pretvorile su ogromne prostore u mjesta za masovnu vakcinaciju poput katedrala, stadiona i parkova.
Nakon povećanja stepena vakcinacije, Britanci su otvorili pivske vrtove, Izrael je ukinuo obavezno nošenje maski na otvorenom, a Amerikanci mogu ponovo u bioskope.
SIROMAŠNI BEZ VAKCINA – POLITIKA USPORAVA IMUNIZACIJU
Ono što je danas najveći problem vakcinacije, napominju stručnjaci, jeste zapanjujuća nejednakost između bogatih i siromašnih zemalja kada je riječ o stepenu vakcinacije, a razlog je što siromašni nemaju pristup dovoljnom broju vakcina niti dooljno novca i moći da ih kupe.
U bogatim zemljama, u kojima živi samo 16 odsto svjetske populacije, dosad je primijenjeno otprilike pola svih do sada proizvedenih doza. Istovremeno, 29 najsiromašnijih zemalja svijeta dobilo je 0,1 odsto doza.
Vakcine su izazivale i geopolitička previranja, pa su Kina i Rusija optužene na Zapadu da su “širile uticaj putem vakcina”, a Velika Britanija i EU došle su u sukob oko raspodjele vakcina.
Na području zapadnog Balkana, pa i u Evropi, Srbija se nametnula kao zemlja sa jednom od najboljih organizacija vakcinacije i kao država koja ima sve raspoložive vakcine i za svoje stanovništvo i za susjedne zemlje.
BITKA SA ANTIVAKCINALISTIMA
U posljednje vrijeme tema su i vrlo rijetke nuspojave nakon primanja vakcina.
Stručnjaci, međutim, ističu da korist od vakcine višestruko premašuje rizik.
U nastojanju da se blokiraju pokreti protiv vakcinacije, mnoge države i firme nastoje da stimulišu državljane i zaposlene da prime vakcine.
Tako kalifornijska firma “Bolthaus farms” radnicima plaća po 500 dolara da se vakcinišu.
Zabilježeno je da jedna pekinška četvrt vakcinaciju plaća košarom jaja i putovanjem na popularno domaće turističko odredište.
U najavi su “kovboid pasoši”, koji će u nekom obliku biti potrebni za međunarodna putovanja i ulaz na javne događaje.
U trendu je i “vakcina-turizam”.
Zemlje poput Islanda i Grčke vrbuju vakcinisane tiriste nudeći im pogodnosti, a Srbija nudi vakcinu po izboru za one koji je posjete.
Naučna zajednica ističe da je vakcinisanje jedini izlaz iz pandemije virusa korona, a taj put je tek počeo.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.