Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu.
Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Šulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.
On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.
“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.
U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu.
Šulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.
“Rheinische Post”, njemački dnevni list, ističe da je do ograničenja došlo na pritisak CDU jer se boje da će desni radikali, poput Alternative za Njemačku, to iskoristiti kao populističku kampanju protiv Vlade.
“Svima je jasno da će ovo ograničenje najviše pogoditi građevinstvo ako ostanemo bez tih radnika. Ali strah od desnog radikalizma je natjerao koalicione partnere u Vladi na kompromis”, piše list. Novinar ovog dnevnika u komentaru koji je posvetio ovoj temi piše da je neshvatljivo da se činjenice o pozitivnom uticaju radnika sa zapadnog Balkana guraju pod tepih, a da se umjesto toga šire populističke neistine.
“Apsurdne su tvrdnje da ti ljudi ovdje dolaze da bi koristili socijalne beneficije kada je Institut za tržište rada dokazao da gotovo nijedan od radnika koji je došao nije postao nezaposlen”, piše ovaj novinar. U pokrajini Nordrajn Vestfalen, kako je istakao, pojedini poslodavci se već žale da pojedine projekte moraju potpuno obustavljati jer nisu sigurni da će uspjeti naći radnike.
Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.
“Korona ne mijenja na stvari da naša populacija stari, zbog čega nam trebaju i njegovatelji, ali i IT stručnjaci ako želimo da napravimo iskorak u digitalizaciji”, kaže za ovaj list Daniel Tercenbah, šef Agencije za rad Njemačke.
U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.
“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.
Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.
Izvor: https://www.nezavisne.com/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.