Velika Britanija i Evropska unija saopštile su da su postigle dogovore o trgovini, emisijama ugljenika i kretanju mladih, uz obećanje da će obnoviti veze kroz “ambiciozan i dinamičan” odnos poslije Bregzita.
U zajedničkoj izjavi nakon samita u Briselu, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU potvrdili su sporazume kojima se ukidaju kontrole u trgovini biljnim i životinjskim proizvodima, povezuju sistemi trgovine emisijama štetnih gasova i omogućava da 100.000 mladih ljudi sa svake strane živi i radi u zemljama druge strane u trajanju do tri godine.
Kada je riječ o drugim oblastima, pregovori su još u toku; obje strane dale su sebi rok od šest mjeseci da postignu dogovor o visini školarine za studente iz EU u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i obrnuto.
Samit održan u petak dio je napora ka uspostavljanju bližih odnosa, deceniju nakon što je Velika Britanija glasala za izlazak iz EU i šest godina nakon što je taj razlaz i zvanično okončan.
Deceniju nakon što su građani Velike Britanije glasali za napuštanje Evropske unije, visoki zvaničnici EU sastali su se u petak s premijerom Endijem Bernamom, u pokušaju da dodatno poprave odnose, a možda čak i otvore put za ponovno zbližavanje.
Bernam je izjavio da će dvije strane postići “pragmatičan” niz dogovora koji će olakšati promet prehrambenih proizvoda i kretanje mladih između Velike Britanije i Unije, ali da će neka krupna pitanja o njihovim odnosima ostati bez odgovora. Predstoje mjeseci — a vjerovatno i godine — pregovora o nizu tema, od visine školarine do pravila u proizvodnji.
“Dogovor je postignut”, izjavio je portparol britanske vlade, dodajući da će detalji biti objavljeni kasnije u zajedničkom saopštenju.
Bilo je predviđeno da Bernam u Briselu nešto manje od sat vremena razgovara s predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Kostom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Potom će svi zajedno učestvovati na plenarnoj sjednici s ministrima britanske vlade i evropskim komesarima.
Samit je tek drugi otkako je Britanija postala prva zemlja koja je napustila najveći svjetski trgovinski blok, a Bernam ga je opisao kao korak ka saniranju štete nastale tokom decenije nakon tog razlaza.
“Bregzit koji smo dobili nije dao rezultate. Izgubili smo više nego što smo dobili”, izjavio je on ove sedmice.
Bernam je rekao da bi sve opcije za buduće odnose trebalo da budu na stolu, uključujući ponovni ulazak u blok koji broji 27 država članica. Ipak, naglasio je da je poništavanje Bregzita samo jedan od mogućih ishoda te da je daleko od toga da se uskoro dogodi. Za to bi bila potrebna ne samo podrška britanskih glasača već i jednoglasna saglasnost EU, koja je prema Britaniji prilično nepovjerljiva. Pa ipak, on je prekršio dugotrajno političko “pravilo šutnje” o mogućnosti ponovnog pristupanja.
Uoči sastanka, fon der Lajen izjavila je da želi da ovo bude “sammit ambicija i konkretnih rezultata – više prilika za mlade, lakša trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i snažnija saradnja u oblasti ekonomske sigurnosti”.
Bernam je predstavio paket sporazuma, čije se usvajanje očekuje u petak, kao način da se “smanje troškovi, održe niže cijene u supermarketima i stvore prilike za mlade ljude”.
Rekao je da je “bliže partnerstvo s Evropom dobro za radnike, dobro za Britaniju i dobro za Evropu”.
Ovi sporazumi trebalo bi, između ostalog, da omoguće da do 100.000 mladih ljudi iz Britanije živi i radi u zemljama EU do tri godine, uz recipročnu mogućnost za isti broj Evropljana da dođu u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Također, predviđen je sporazum o trgovini emisionim jedinicama, kao i ukidanje kontrola za prehrambene i poljoprivredne proizvode, što će smanjiti troškove i olakšati posao britanskim izvoznicima koji plasiraju robu u Evropu. Bernam je u petak izjavio da bi ovi sporazumi mogli doprinijeti rastu britanske ekonomije za 0,5% (ranije je procjenjivao 0,4%).
Međutim, u odnosima između Ujedinjenog Kraljevstva i EU ništa nije brzo niti jednostavno. Jedan zvaničnik EU naveo je da realizacija ovog paketa zavisi od toga da li će dvije strane u narednih šest mjeseci postići dogovor o visini školarine na univerzitetima. Pregovarači EU insistiraju na tome da evropski studenti, ukoliko studiraju u Britaniji, plaćaju školarinu po cijenama predviđenim za domaće studente, a ne po višim cijenama koje važe za strance – čemu se Ujedinjeno Kraljevstvo do sada protivilo. Zvaničnik je izjavio da pregovori nisu bili laki, ali da je primijećena dobra volja da se problem riješi.
Ovaj zvaničnik bio je zadužen da izvijesti novinare o samitu, uz uslov da ostane anoniman.
Također se nastavljaju razgovori o želji Velike Britanije da ima pristup pravilima tog bloka koja se odnose na proizvodnju – takozvanim pravilima o proizvodima “napravljenim u Evropi”.
Da bi postiglo dogovore, Ujedinjeno Kraljevstvo mora prihvatiti određena pravila i standarde EU u čijem kreiranju nema nikakvog udjela. Zagovornici Bregzita tvrde da to potkopava nezavisnost Velike Britanije.
“Bojim se da je velika debata o Bregzitu upravo ponovo počela”, rekao je za Bi-Bi-Si Najdžel Faraž, lider stranke “Reform UK” (Reform UK). On je dodao da je “potpuno jasno da će ovo vrlo, vrlo brzo prerasti u raspravu o tome: da li da se ponovo pridružimo ili da ostanemo izvan Unije?”
Rat u Ukrajini, kao i vojna snaga Ujedinjenog Kraljevstva, ponovo zbližavaju dvije strane, a samit pruža EU priliku da razgovara o čvršćoj saradnji u oblasti sigurnosti i odbrane, kao i o naporima za suzbijanje neregularnih migracija.
“Naša sigurnost i prosperitet su tijesno isprepleteni, zbog čega je naše snažno partnerstvo od suštinskog značaja”, rekao je Kosta uoči sastanka. “Produbljivanjem saradnje možemo ojačati svoju sposobnost da se suočimo s izazovima našeg vremena, učvrstimo svoju otpornost i promovišemo stabilnost u Evropi i šire.”
Ipak, emocije su i dalje snažne, a zvaničnici EU nerado podstiču razgovore o ponovnom pristupanju Ujedinjenog Kraljevstva. Umorni su od promjenjivih zahtjeva sedam britanskih premijera tokom posljednje decenije i žele potpunu jasnoću u pogledu namjera te zemlje.
Irska ambasadorica u Londonu, Sonja Hajland, izjavila je da je u trenutku kada je Britanija glasala za Bregzit “postojala nejasnoća o tome šta to tačno znači”. Ako Britanija želi ponovo otvoriti pregovore, rekla je ona, mora “donijeti jasnu odluku o tome šta zapravo želi”.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.
