Bosanskohercegovačka konekcija na europsku mrežu prirodnog plina stara je 40 godina i često ovisi od odnosa koji često, osim kada su u pitanju naši dugovi, ne ovise od BiH nego od dalekih zemalja Rusije i Ukrajine. Do polovine ovog desetljeća taj bi vječni problem mogao biti znatno reduciran, a novi elan je ekonomski plan Europske unije.
U razgovoru s kompanijom BH-Gas pitali smo koliko novi ekonomski plan EU utječe na brzinu provođenja projekata koji za cilj imaju svojevrsno rasterećenje trenutne slike potrošnje plina u Bosni i Hercegovini, o kakvim projektima je riječ i kakve će koristi imati građani.
Europska Komisija je objavila ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan, prema kojem se planira mobilizacija oko devet milijardi eura iz IPA III (Fondovi za razdoblje 2021. – 2027.) za projekte među kojima je i projekt Južna interkonekcija u okviru Inicijative 5. – Prelazak s uglja.
“Planirano je da se projekt Južna interkonekcija završi do kraja mandata komisije, a to znači do 2024. Važno je napomenuti da je u okviru ove inicijative dat prioritet i projektu Jonsko-jadranskog gasovoda (Albanija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina – Hrvatska). Inicijativa EU nema svoje odredište u bržoj ili sporijoj realizaciji projekta već joj je odredište u mogućnosti da se putem ovog fonda osiguraju grant sredstva koja će značiti manje kreditno zaduženje i manje opterećenje u poslovanju BH-Gasa”, kažu sugovornici za Klix.ba.
Šta podrazumijeva Južna interkonekcija?
Projekt Južna interkonekcija BiH i Hrvatska pravcem Zagvozd (HR) – Posušje (BIH) – Novi Travnik s odvojkom za Mostar je projekt čijom realizacijom će se ostvariti povezivanje transportnih sustava Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, odnosno integracija s Europskom transportnom mrežom.
Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 97 milijuna eura. Procjenjena vrijednost glavnog plinovoda, pravcem granica BiH/HR – Posušje – Tomislavgrad – Kupres – Bugojno – Novi Travnik je oko 73 milijuna eura.
“Ova integracija mreža je od suštinskog značaja za daljnji razvoj distributivne mreže u BiH, kao i za sigurnost snabdijevanja plinom čitave BiH. Sigurnost snabdijevanja podrazumijeva osiguravanje dva ulaza prirodnog plina u BiH čime će se moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe potrošača u prirodnom plinu te anulirati bilo kakve ucjene na postojećem pravcu snabdijevanja, kojima smo bili svjedoci proteklih godina”, tvrde iz BH-Gasa.
Također, realizacijom projekta bi se omogućio i pristup većem broju izvora snabdijevanja, odnosno pristup izvorima gasa iz LNG terminala Krk (HR), Kaspijske regije (TANAP – Transanadolijski plinovod, TAP – Transjadranski plinovod i IAP – Jonsko-jadranski plinovod), plinskih čvorišta EU (Alžirski, Norveški, itd.), te pristup skladištima plina u regiji.
Koji su konkretni benefiti za korisnika?
Očekivani benefiti za korisnike plina u BiH su prije svega pouzdano i sigurno snabdijevanje kako postojećih, tako i novih potrošača uz novi pravac snabdijevanja, kažu iz BH-Gasa. Naravno, pristup ovom energentu će pozitivno utjecati na provođenje procesa dekarbonizacije u okviru europskog “Green Deala”.
“Ovo se posebno odnosi na velike gradove, prije svega Sarajevo, koji su izloženi velikom zagađenju zraka korištenjem energenata s velikim emisijama zagađujućih plinova i čvrstih čestica. Otvaranjem novih pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim plinom se stvaraju uvjeti za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke plina, što se u konačnici odražava i na korisnika plina, odnosno dovođenja ovog energenta u konkurentnu poziciju izborom između proizvođača prirodnog plina. Konačan cilj je imati konkurentno tržište kako u pravcima snabdijevanja, tako i u pogledu isporučitelja plina, što sada nije slučaj, jedan pravac-jedan isporučitelj”, objašnjavaju sugovornici.
Dakle, primarni benefit je sigurnost snabdijevanja postojećih potrošača, kako zbog starosti jedinog pravca snabdijevanja (40 godina), tako i zbog stalnihtenzija kada je riječ o tranzitu ruskog plina preko Ukrajine.
“Kada se pogleda trenutni pravac snabdijevanja, možemo reći da je transportni put od Ukrajine do BiH u stanju dotrajalosti i odsustva većih ulaganja u taj pravac snabdijevanja, a ponovit ćemo da su to plinovodi stari više od 40-50 godina”, rečeno je iz kompanije.
Koji je trenutni status projekta?
Trenutno je završen idejni projekt, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo i tender dosjea s detaljnim planom nabavke, tehničkim specifikacijama koje su osnova za izradu predmjera materijala, opreme i radova.
“U prvoj polovini 2021. godine je planirano ishođenje okolinske dozvole i urbanističke saglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta s ciljem ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinskopravnih odnosa. U planu je usvajanje zakona o Južnoj interkonekciji kojim će se omogućiti olakšana i ubrzana realizacija projekta, s ciljem ostvarenja plana kompanije BH-Gas da gasovod Južna interkonekcija počne raditi do kraja 2024. godine.
Kakvu ulogu igra Turski tok?
Ukratko, Turski tok je projekt kojim se ostvaruje snabdijevanje Europe ruskim gasom (čvorište Baumgarten Austrija) pravcem preko Turske, Bugarske, Srbije i Mađarske. Realizacijom dijela plinovoda preko Srbije omogućava se snabdijevanje ruskim plinom zaobilazeći Ukrajinu.
Iz Srbije se najavljuje skori završetak radova na Turskom toku na teritoriju susjedne zemlje i spominje se benefit BiH. Iz BH-Gasa su oprezni kada je riječ o najavi iz Beograda.
“Ne bismo željeli da komentiramo izjave direktora susjednih država o benefitima Turskog toka kada se još ni ne zna cijena gasa iz tog pravca niti na koji će način sve to funkcionirati. Turski tok znači zaobilaženje Ukrajine i sigurnost snabdijevanja ruskim plinom samo drugim transportnim pravcem, a benefiti, ako ih bude, sigurno će se uzeti u obzir kada se steknu uvjeti za to”, kažu iz BH-Gasa.
Također, Federacija BiH u svojim strateškim dokumentima ne planira novo povezivanje iz istočnog pravca. Nasuprot tome, Republika Srpska planira novi dobavni pravac iz Srbije izgradnjom novog prinovoda Batajnica – Bijeljina u dužini od 102 km, s ciljem snabdijevanja potrošača u Republici Srpskoj.
Dio transportnog pravca iz Srbije prema Bosni i Hercegovini (od Batajnice do granice BiH/Srbija) je također 40 godina star, s nemogućnosti podizanja pritiska bez značajnih intervencija na transportnom sustavu Srbije, objašnjeno je za Klix.
“Ovaj problem je bio posebno izražen kada je BiH imala potrošnju plina na nivou od 350 mil. Sm3 i kada se nisu mogle zadovoljiti potrebe Federacije BiH (vršna potrošnja) tijekom zimskog razdoblja. Snabdijevanje Federacije BiH preko trenutnog pravca snabdijevanja od Batajnice preko Zvornika do Sarajeva i dalje, s ciljem zadovoljenja projekcija potreba za plinom bi također zahtijevalo i intervencije na postojećem transportnom pravcu u Srbiji i BiH uz značajna investicijska ulaganja. Prema informacijama kojima raspolažemo Srbija ne planira značajna ulaganja na postojećem pravcu prema BiH, već je želja izgraditi potpuno novi pravac prema RS.
Ono najvažnije – cijene?
Kako je već i navedeno, realizacijom projekta Južna interkonecija BiH i Hrvatska se stvaraju uvjeti za bolju pregovaračku poziciju s aspekta nabavke plina.
“Što se tiče utjecaja investicijskih ulaganja na aktualnu cijenu plina, koja podrazumijeva nabavnu cijenu plina i troškove transporta, možemo reći da se ova investicija neće značajno odraziti na troškove transporta kroz BiH, posebno uzevši u obzir pomoć iz EU fondova. Prvenstveno je cilj osigurati sigurno snabdijevanje prirodnim plinom i veću ponudu od isporučitelja plina, a samim tim se očekuje i pozitivan efekt u krajnjoj cijeni plina. Ono što ovdje treba znati je to da se cijena prirodnog plina vezuje za cijene nafte, tj. u velikoj mjeri cijena prirodnog plina prati fluktuacije cijene nafte i teško je prognozirati šta će biti sa cijenama nafte u narednih 3-5 godina”, zaključuju iz BH-Gasa.
Što se tiče cijena za ovu sezonu i narednu godinu, odgovor će se brzo biti poznat jer je u tijeku analiza ruske cijene plina i kretanja cijena nafte na tržištu.
Izvor: Klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.