RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
BiH

BiH na evropskom putu – milijarde ulaganja, ali i brojne obaveze do članstva

Foto: Ilustracija

Dok Evropska unija 1. novembra obilježava 33 godine od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, kojim je 1993. godine zvanično uspostavljena, Bosna i Hercegovina i dalje nastoji ostvariti cilj punopravnog članstva u ovoj zajednici. Kandidatski status i odluka o otvaranju pristupnih pregovora predstavljaju važne korake, ali pred zemljom su i dalje brojne reforme i obaveze.

Evropska unija danas je najvažniji trgovinski partner, najveći investitor i najveći pružalac finansijske pomoći Bosni i Hercegovini. Njena podrška obuhvata infrastrukturu, energetiku, zaštitu okoliša, obrazovanje, sigurnost i ekonomski razvoj.

Prema podacima iz informativnog pregleda Evropske komisije „The EU and Bosnia and Herzegovina“, objavljenog u junu 2026. godine, na Evropsku uniju se 2024. odnosilo 62,8 posto ukupne robne razmjene BiH. Udio EU u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine iznosio je 71,6 posto, dok je u uvozu učestvovala sa 57,8 posto.

Direktne strane investicije iz Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu tokom 2023. godine dostigle su 325 miliona eura.

Od kandidatskog statusa do pristupnih pregovora

Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 15. februara 2016. godine. Evropska komisija je u maju 2019. objavila mišljenje o zahtjevu i utvrdila 14 ključnih prioriteta koje je potrebno ispuniti kako bi zemlja napredovala prema članstvu.

Evropsko vijeće dodijelilo je BiH kandidatski status u decembru 2022. godine, dok je u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora i pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir.

To, međutim, nije značilo i automatski početak pregovora. Za usvajanje pregovaračkog okvira i nastavak procesa potrebno je ispuniti relevantne korake koje je postavila Evropska komisija.

Među ključnim oblastima reformi nalaze se vladavina prava, funkcionisanje institucija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštita ljudskih prava, reforma javne uprave i usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.

Do 976,5 miliona eura kroz Plan rasta

Jedan od značajnijih instrumenata evropske podrške zemljama zapadnog Balkana jeste Plan rasta, čiji je cilj ubrzanje ekonomskog razvoja i postepeno približavanje jedinstvenom tržištu Evropske unije.

Bosna i Hercegovina dostavila je svoju Reformsku agendu u septembru 2025. godine, a Evropska komisija odobrila ju je u novembru iste godine.

Prema pregledu Evropske komisije iz juna 2026, za Bosnu i Hercegovinu indikativno je predviđeno 976,5 miliona eura kroz Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan. Riječ je o kombinaciji bespovratnih sredstava i povoljnih kredita namijenjenih provođenju reformske agende.

Odobrenje Reformske agende ne znači da je cjelokupan iznos već isplaćen. Korištenje sredstava povezano je s ispunjavanjem dogovorenih reformskih koraka i uslova.

Više od milijardu eura za projekte u BiH

Evropska unija jedan je od najznačajnijih finansijera razvojnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Evropske komisije, od 2021. godine EU je za projekte u BiH osigurala 1,1 milijardu eura, a očekuje se da će ta sredstva mobilizirati ukupno 2,7 milijardi eura investicija.

Među projektima su izgradnja novih dionica autoputeva, modernizacija energetskih kapaciteta, unapređenje vodosnabdijevanja i zaštita okoliša.

Evropska komisija navodi da je izgrađeno 98 kilometara novih autoputeva duž Koridora Vc, koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s Jadranskim morem i srednjom Evropom. Očekuje se da će unapređenje ovog pravca poboljšati mobilnost za oko 1,5 miliona ljudi.

U oblasti obnovljivih izvora energije instalirano je 400 megavata proizvodnih kapaciteta.

Među projektima je i modernizacija reverzibilne hidroelektrane Čapljina, za koju se očekuje povećanje godišnje proizvodnje električne energije sa 555 na 575 gigavat-sati.

Evropska podrška obuhvata i projekte vodosnabdijevanja i kanalizacije, od kojih bi koristi trebalo imati oko 570.000 ljudi. Posebno je izdvojen projekat unapređenja vodovodnog sistema u Kantonu Sarajevo, koji treba smanjiti gubitke vode i poboljšati kvalitet usluga za više od 360.000 stanovnika.

Više od 309 miliona eura kroz pretpristupnu pomoć

Evropska unija je najveći pružalac finansijske pomoći Bosni i Hercegovini.

U okviru Instrumenta pretpristupne pomoći IPA III, između 2021. i 2024. godine BiH je dodijeljeno više od 309 miliona eura finansijske i tehničke pomoći u obliku bespovratnih sredstava.

U okviru te podrške izdvojeno je 70 miliona eura za energetski paket pomoći, namijenjen podršci ranjivim domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima suočenim s rastom cijena energije.

Program EU4People dobio je 23 miliona eura za zapošljavanje i socijalnu uključenost, dok je 13 miliona eura namijenjeno programu EU4Rule of Law and Equality, koji podržava unapređenje kvaliteta pravosuđa, ravnopravnost spolova i uključivanje Roma.

Evropska komisija je u julu 2025. usvojila i dodatnu finansijsku pomoć od 140,5 miliona eura kroz višegodišnji akcioni program IPA III za period 2025–2027.

Podrška sigurnosti i Oružanim snagama BiH

Saradnja Bosne i Hercegovine i Evropske unije obuhvata i vanjsku i sigurnosnu politiku.

Prema podacima Evropske komisije, BiH se u potpunosti usklađuje sa zajedničkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije u oblasti vanjske i sigurnosne politike.

Oružane snage Bosne i Hercegovine imaju na raspolaganju 35 miliona eura pomoći iz Evropskog instrumenta za mir. Cilj ove podrške je jačanje njihovih kapaciteta i sposobnosti za učešće u vojnim misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU.

Bosna i Hercegovina učestvuje i u misijama i operacijama upravljanja krizama Evropske unije, kao i u regionalnoj saradnji u oblasti vojne medicine kroz Balkansku medicinsku jedinicu.

U zemlji od 2004. godine djeluje i vojna misija EUFOR Althea, čiji je zadatak podrška domaćim vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

Više od 9.000 razmjena kroz Erasmus+

Evropske integracije nisu samo pitanje ekonomije, politike i institucija. One podrazumijevaju i povezivanje građana, obrazovnih ustanova, mladih i sportskih organizacija.

Od 2021. godine Evropska unija finansirala je više od 9.000 razmjena građana EU i Bosne i Hercegovine kroz program Erasmus+, u oblastima obrazovanja, obuke, mladih i sporta.

Građani Bosne i Hercegovine od 2010. godine imaju mogućnost bezviznog putovanja u zemlje Evropske unije, odnosno šengenskog prostora, za kratkotrajne boravke.

Evropski put između mogućnosti i obaveza

Podaci Evropske komisije pokazuju koliko su ekonomija i razvoj Bosne i Hercegovine već povezani s Evropskom unijom. Od trgovine i investicija do infrastrukturnih projekata, obrazovanja i sigurnosti, evropska podrška prisutna je u brojnim segmentima života u BiH.

Ipak, finansijska pomoć, investicije i kandidatski status sami po sebi ne znače i članstvo. Za napredak u pristupnom procesu neophodno je ispuniti reformske obaveze, osigurati efikasno funkcionisanje institucija i uskladiti zakonodavstvo s evropskim standardima.

Dok Evropska unija obilježava 33 godine od svog formalnog uspostavljanja, Bosna i Hercegovina ostaje na evropskom putu s jasno definisanim ciljem, ali i zadatkom da političke obaveze pretvori u konkretne rezultate.

Izvor: BHRT

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.

Related posts

Krišto i Makovec o europskom putu Bosne i Hercegovine

Radio Brčko

HDZ u potpunosti opredijeljen za evropski put BiH

Radio Brčko

Ostavite komentar