Migrantska kriza, koja se manifestira i na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, onoj koja služi kao jedan od glavnih pravaca ulaska ilegalnih migranata na područje Europske unije, predstavlja veliki izazov i bosanskohercegovačkim sigurnosnim službama te agencijama koje pokušavaju, koristeći dostupno ljudstvo i materijalno-tehničku opremljenost, obuzdati pritisak koji je posebno izražen na istočnoj granici zemlje prema Srbiji i Crnoj Gori.
Snažan pritisak
U tim aktivnostima granični policajci pokrivaju izrazito dugu, a geografski iznimno zahtjevnu graničnu liniju koja zbog svoje konfiguracije traži više ljudi i opreme, a o jačini pritiska dovoljno govori i podatak kako su u nezakonitom prelasku i u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrili više od 9000 osoba, što je za gotovo 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema državljanstvima, najviše osoba zatečenih u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice državljani su Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Sirije, Iraka i Bangladeša.
Najveći broj nezakonitih migranata otkriven je izvan područja graničnih prijelaza, odnosno u graničnom pojasu, a od samog početka migrantske krize najviše nezakonitih pokušaja ulazaka u BiH je u zoni odgovornosti Terenskog ureda (TU) Istok – Višegrad na području koje pokrivaju postrojbe granične policije Zvornik, Višegrad i Hum – Foča. Ovim aktivnostima Bosna i Hercegovina, kritikama unatoč, na određeni način smanjuje pritisak na granice Europske unije, no sam broj svakako upućuje na potrebu promjena koje bi uključivale s jedne strane ubrzanu proceduru u prijamu novih graničnih policajaca, a s druge okončanje aktivnosti oko sporazuma s Frontexom koji bi onda imao pravno uporište poslati svoje pripadnike kao ispomoć. Pritom treba podsjetiti kako pripadnicima Granične policije na dijelovima granice gdje je najveći migracijski pritisak, u zoni odgovornosti TU Istok – Višegrad, ispomoć pružaju i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Državne agencije za istrage i zaštitu. No, s obzirom na tendencije koje jasno upućuju na zaključak kako smo na vrhuncu novog migrantskog vala, kao i krize koja bi mogla potaknuti i neke nove migracije, jasno je kako Bosni i Hercegovini treba pomoć što prije.
Usko vezana tematiku uz ovu je i odluka pojedinih članica Europske unije da ponovno uvedu međusobne granične kontrole pa, iako se u objašnjenju takvih poteza u pravilu kao razlog ističu pojačane terorističke prijetnje u svjetlu krize na Bliskom istoku, pažljivija analiza upućuje na zaključak kako dio odgovornosti leži i u aktiviranju zapadnobalkanske rute koja svakako može poslužiti kao način ulaska radikaliziranih osoba. Stanje u ovom dijelu Europe svakako traži i ojačavanje suradnje sigurnosnih agencija među državama kroz koje prolazi navedena ruta. Razmjena informacija pritom se nameće kao ključan preduvjet ojačavanja sigurnosne situacije na jugoistoku Europe, no i u tom je procesu pomoć europskih institucija iznimno poželjna.
Suradnja s Frontexom
U pogledu Frontexa svakako treba uputiti na činjenicu kako je suradnja sa zemljama izvan EU-a i schengenskog područja dio njihovih ovlasti i jedan je od strateških prioriteta Agencije. Naime, kako bi se osigurala provedba europskog integriranog upravljanja granicama (EUIBM), Frontex razvija i održava mrežu partnerstva s graničnim tijelima u državama koje nisu članice EU-a, a posebno s tijelima u susjednim zemljama EU-a te zemljama podrijetla migranata i njihovim zemljama tranzita. Ipak, treba uzeti u obzir da rješavanje tako složenog i višeslojnog problema zahtijeva uključenost Europske unije u cjelini koja mora pronaći način kako obuzdati u prvom redu pritisak na granice njezinih istočnih članica, poput Grčke. Međutim, to ne isključuje potrebu da BiH ubrza pregovore kako bi se zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u BiH. U međuvremenu, novonastale prilike uvjetovale su i snažniji policijski nadzor nad migrantskim centrima u BiH, pa su tako nedavno pripadnici Službe za poslove sa strancima s policijskim službenicima drugih policijskih agencija Bosne i Hercegovine uspješno realizirali združenu kriminalističko-taktičku akciju pod nazivom “Racija” na području šire lokacije Privremenog prihvatnog centra Blažuj, a postupajući u skladu sa Zakonom o strancima, Služba za poslove sa strancima je za 19 osoba donijela odluku o protjerivanju i odredila mjere stavljanje pod nadzor u Imigracijski centar u Istočno Sarajevo, odakle će biti udaljeni s teritorija Bosne i Hercegovine.
(vecernji.ba)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.