Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (engleski World AIDS Day), održava se 1. decembra svake godine od 1988., pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-WHO). Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu i dostignuća postignuta u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo normalno očekivano trajanje života kao u zdravoj populaciji. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom obilježavanja današnjeg datuma.
HIV-AIDS u jeku pandemije COVID-a
Globalna epidemija HIV-a nije gotova i možda se ubrzava za vrijeme pandemije COVID-19, s razarajućim utjecajem na zajednice i zemlje. U 2019. godini je u svijetu živjelo 38 miliona ljudi zaraženih HIV-om. Svaka peta osoba koja živi s HIV-om nije svjesna svoje infekcije, a svaka treća osoba koja se liječi HIV-om doživjela je poremećaj u pružanju usluga liječenja HIV-om, testiranja i prevencije, posebno djece i adolescenata. U 2019. godini 690.000 ljudi umrlo je od uzroka povezanih s HIV-om, a 1,7 miliona ljudi je novozaraženo, pri čemu se gotovo dva od tri (62%) ovih novih infekcija dogodilo među ključnim populacijama i njihovim partnerima, podaci su WHO/SZO.
Uprkos značajnim naporima, napredak u povećanju broja HIV usluga već je zastajao prije pandemije COVID-19. Usporavanje napretka znači da će svijet propustiti ciljeve “90-90-90” za 2020. godinu, koji su trebali osigurati da: 90% ljudi koji žive s HIV-om budu svjesni svog statusa; 90% ljudi kojima je dijagnosticiran HIV liječi se; i 90% svih ljudi koji se liječe učestvuju u virusa. Nedostatak ovih srednjih ciljeva učinit će još težim postizanje kraja AIDS-a do 2030. godine, istaknuto je.
COVID i ekonomski uvjeti kao posljedica COVID-a dodatno usložnjavaju i rad zdravstvenim radnicima u prvoj liniji pružanja kontinuirane, visokokvalitetne usluge svima koji ih trebaju. Prema izvorima iz WHO, od jula ove, 2020. godine, jedna trećina ljudi na liječenju HIV-a imala je prekide u opskrbi likovima.
Kako navode iz INZ-a, procijenjeno je da trenutno u svijetu 38-40 miliona ljudi živi sa HIV-AIDS-om. Od toga 1, 7 miliona je novozaraženih u prošloj godini, a taj broj je isti ili vjerovatno veći u ovoj 2020. godini. Lani je 690.000 ljudi umrlo od bolesti povezanih sa HIV-om u svijetu.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH do kraja 2019. godine u FBiH je registrirano ukupno 237 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 101 razvilo AIDS, a u istom razdoblju umrla je 51 oboljela osoba. U 2019. godini, u Federaciji BiH je 14 novodijagnosticiranih, od čega su četiri oboljela razvila AIDS.
U Republici Srpskoj registrovane su ukupno 132 osobe od HIV/AIDS-a, a tokom prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Najveći broj je registrovan u dobi 30-39 godina, a prema polnoj strukturi 80 odsto HIV seropozitivnih osoba su muškog pola. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24 oboljele osobe.
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju da je sada vrijeme da se napravi iskorak u odgovoru na COVID-19 i vraćanju na planove da se širenje HIV-AIDS-a ukine do 2030. Države članice SZO-WHO su pozvane da unaprijede i obnove borbu protiv AIDS-a, sa širom zdravstvenom zaštitom i odgovorima na pandemiju. Jedan od primjera je osiguravanje višemjesečnih recepata za lijekove protiv HIV-a radi zaštite zdravlja ljudi koji se liječe HIV-om i smanjenja opterećenja zdravstvene službe, ali i dodatno poticanje na zaštitu medicinskog osoblja i zdravstvenih radnika koji pružaju pomoć HIV oboljelim. Također, potrebno je pružiti više informacija i pomoć adolescentima i mladim, uključuju osobe koje se drogiraju, homoseksualce, transrodne osobe i osobe u zatvorima, koji su nesrazmjerno više pogođeni HIV-om.
Kako se virus HIV-a (ne) prenosi
Kako navode stručnjaci INZ-a, Svijet je postigao značajan napredak od kasnih 1990-ih, ali HIV ostaje glavno globalno javnozdravstveno pitanje. I kao i mnogi drugi glavni zdravstveni problemi, i on se suočava s dodatnim izazovima tijekom pandemije COVID-19, jer se usluge prevencije, testiranja, liječenja i njege HIV-a, posebno u zemljama s osjetljivim zdravstvenim sistemima, značajno smanjuju ili prekidaju tokom globalne COVID-19 pandemije.
Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskom prevalencom HIV-a, manjom od jedan posto (1%) u općoj populaciji i manjom od pet posto (5%) u populaciji sa rizikom. Inače, od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a kod neliječene osobe prođe u prosjeku 10 godina, navode iz INZ-a.
Virus humane imunodeficijencije (HIV) ime je virusa koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). AIDS je uznapredovali stadij infekcije HIV-om koji napada odrambeni sistem organizma s posljedičnim razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti. Bolest je zarazna i zasad neizlječiva. Virus HIV-a se prenosi seksualnim odnosima bez upotrebe zaštite – kondoma, korištenjem tuđeg pribora za intravensko ubrizgavanje droga, tetoviranjem/piercingom zaraženom iglom ili sa inficirane majke na dijete za vrijeme trudnoće, poroda ili dojenjem.
Bitno je znati da se virus HIV-a ne prenosi rukovanjem, grljenjem, poljupcem u obraz, kontaktom sa predmetima u javnim telefonskim govornicama, autobusu i vozu, novcem, upotrebom javnih toaleta, bazena, tuševa, sauna, kašljanjem, kihanjem, kontaktom kože sa suzama ili slinom, liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, pružanjem prve pomoći, frizerskim i kozmetičkim tretmanima, bušenjem ušiju – uz redovne higijenske mjere, kao ni ogrebotinama i ugrizom domaćih životinja, te ubodom insekata. Glavne mjere prevencije zaraze HIV-om su edukacija, zaštita i testiranje.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.