Trudnoća kao događaj zvanično označava početak majčinstva. Međutim, na psihološkom planu slika majčinstva razvija se mnogo prije toga. Već u djetinjstvu, mnogo prije biološke zrelosti za ulogu majke, djevojčice razvijaju ideje o tome šta znači biti mama. Igrajući se sa lutkama, kroz igru mama-beba, djevojčice ugrađuju sve ono što doživljavaju u odnosu sa majkom u šeme koje će oblikovati sliku majčinstva.
Sa odrastanjem, u različitim životnim fazama ove slike će se nadograđivati i oblikovati. Tako, sa početkom fiziološke trudnoće, započinje i psihološka trudnoća, koja označava sve one promjene koje se dešavaju na mentalnom planu koje omogućavaju promjenu identiteta žene i razvoj majčinske uloge. Ove promjene uključuju predstave o bebi, o sebi kao majci, partneru/mužu kao ocu, promjene svih uloga u širem porodičnom sistemu koje će se desiti sa dolaskom bebe, promjenu rutine na poslu, u društvenom životu. Ovi mentalni procesi zapravo predstavljaju razvoj ličnosti koji se odvija istovremeno sa razvojem bebe.
Period trudnoće predstavlja vrijeme velikih promjena i intenzivnih emocija. Od trudnica se nerijetko očekuje da budu radosne, nasmijane i da uživaju u svom blaženom stanju. To dovodi da one potiskuju pregršt emocija koje se, iako su normalne i uobičajene, doživljavaju kao negativne i nepoželjne. Skrivaju ih jer su ubjeđene da su zbog njih loše majke ili čak loše osobe.
Činjenica je ipak da nijedna trudnica nije neprestano radosna, srećna i zahvalna i da mnoge povremeno osjećaju i ambivalenciju, strah, tugu, anksioznost, nezadovoljstvo, bijes. Štaviše, raspoloženje se mijenja u veoma kratkom vremenskom periodu što dodatno zbunjuje trudnu ženu. Emocije koje su očekivane su: doživljaj iznenađenja, radost i uzbuđenje, strepnja i briga, doživljaj ambivalencije, plačljivost, ranjivost, iritabilnost i česte promjene raspoloženja, anksioznost i strah (posebno u prvoj trudnoći), suočavanje sa vidljivim promjenama svog tijela, osjećanja inicirana promjenom odnosa između partnera – budućih roditelja. U nekim situacijama doživljaji su takvog kvaliteta i intenziteta koji nije uobičajen i tada je neophodno potražiti pomoć psihologa ili psihijatra.
PSIHIČKI POREMEĆAJI U POSTPARTALNOM RAZDOBLJU
Postpartalno razdoblje (puerperij), definiše se kao razdoblje od šest do osam sedmica nakon porođaja, ali negdje se govori i o 12 mjeseci nakon porođaja. To razdoblje karakteriše visoki rizik za razvoj psihičkih simptoma kod žena. Otprilike 85% žena u tom periodu iskusi neki oblik psihičkih simptoma, međutim, u njih 10 do 15% oni su ozbiljnije prirode dok su kod većine simptomi blagi i kratkog trajanja. Simptomi psihičih problema majki (nedostatak sna, nedostak apetita, nedostatak libida) su slični simptomima majčinstva zbog čega se teško otkrivaju. Na žalost 75% žena uopšte ne dobije odgovarajući stručni tretman i podršku okoline jer njih 81 % ne želi priznati da imaju psihičke probleme zbog straha da nisu uspješno odgovorile na zadatke majčinsta, pogotovo ako te simptome potvrdi još potvrdi i stručjak.
Psihički poremećaji u razdoblju postpartuma podijeljini su u tri kategorije: postpartalna tuga, postpartalna depresija i postpartalna psihoza. Postpartalna tuga (“baby bluse”) je najblaži i najčešći te prolazni oblik psihičkog poremećaja u razdoblju postpartuma. Postpartalna depresija i psihoza u razdoblju postpartuma mogu imati dugoročni uticaj na majku i dijete, kao i na odnos majke i djeteta. Stoga je vrlo važan njihov pravovremeni tretman i prepoznavanje.
Biti “dobra majka” znači, prije svega, voditi računa o svom ne samo fizičkom već i mentalnom zdravlju. Samo zdravi možemo dati maksimum od svojih kapaciteta u svim oblastima života pa i u majčinstvu. Zato, majke, ostanite uvijek zdrave jer vas vaša djeca trebaju takve!
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.