Perspektive globalnih direktnih stranih investicija (DSI) za 2025. godinu nisu pozitivne. Prema podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), trgovinski ratovi, rastuća ekonomska i politička nesigurnost, te povećanje volatilnosti finansijskog tržišta doprinijeli su naglom padu investicijske aktivnosti u svijetu još početkom godine, pa je tako i u BiH evidentan pad stranih ulaganja u prvom polugodištu 2025., rečeno je Feni u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
– Vrlo je nezahvalno prognozirati očekivanja za DSI, s obzirom na to da i finansijske aktivnosti u velikim multinacionalnim kompanijama ili u bankarskom sektoru mogu značajno uticati na tokove DSI, kako globalno tako i u BiH. Možemo se nadati da će pozitivan uticaj nearshoringa ( strateško premještanje poslovnih procesa u obližnje zemlje) na rast DSI biti nastavljen, međutim, perspektive globalnih direktnih stranih investicija za 2025. nisu pozitivne – kazali su u FIPA-i.
U prvom polugodištu 2025. godine strana ulaganja manja za 12,5 posto
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u okviru tokova DSI, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – juni 2025, direktne strane investicije su iznosile 780,1 milion KM ili 398,8 miliona eura. Dakle, strana ulaganja u BiH u periodu I – VI 2025. su manja za 12,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine i prema revidiranim podacima u periodu I – VI 2024. DSI su iznosile 891,5 miliona KM.
– Uz smanjenje je potrebno u obzir uzeti i komponente DSI. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. vlasnički udjeli su veći 65,4 posto u odnosu na iznos iz prvog polugodišta 2024. godine, zadržane zarade su procijenjene u približnom iznosu kao i prethodne godine (smanjenje za 0,8 posto), dok je značajno smanjenje, od 71,7 posto, registrovano u okviru ostalog kapitala.
Mada smanjenje DSI u prvom polugodištu 2025. nije pozitivan pokazatelj, posmatrano po komponentama raduje povećanje vlasničkih udjela koji sa 241,4 miliona KM učestvuju 30,9 posto u polugodišnjem iznosu (bilo 16,4 posto u 2024., a u ranijim godinama i manje). Procijenjene zadržane zarade učestviju sa 58, 8 posto, te sa 458,7 miliona KM, kao i u prethodnim godinama, imaju najznačajnije učešće, dok ostali kapital ima skromnije učešće od 10,3 posto i sa 80 miliona KM značajno je manji u odnosu na prethodne godine – kažu u FIPA-i.
Također, kako se napominje, polugodišnji iznos DSI u 2025. je veći od desetogodišnjeg prosjeka (prosječan polugodišnji iznos za period 2016. – 2025. iznosi 723 miliona KM), ali i manji u odnosu na prosjek prethodnih pet godina (prosječan polugodišnji iznos za period 2020. – 2024. iznosi 895 miliona KM).
Iz FIPA-e napominju da na trend DSI u BiH u tekućoj godini može negativno uticati i najavljeno preuzimanje kompanija sa stranim kapitalom od domaćih kompanija.
Hrvatska, Njemačka i Srbija zemlje sa najvećim iznosima kapitala u BiH
U prvih šest mjeseci 2025. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (203,5 miliona KM), Njemačka (174,2) i Srbija (108,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Slovenija (85,7 miliona KM), Austrija (52,6 miliona KM) i Italija (49,3 miliona KM). U prvom polugodištu 2025. najznačajnije povećanje vlasničkih udjela je registrovano iz Njemačke (156,6 miliona KM) – rečeno je Feni u FIPA-i.
U istom periodu, kao ističu, značajni negativni iznosi kapitala su registrovani iz Nizozemske (-30,2 miliona KM), Švicarske (također -30,2) i Velike Britanije (-25,2 miliona KM).
Djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše DSI u BiH za prvih šest mjeseci 2025. su: „Finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova“ (204,6 miliona KM), „Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima“ (190,3) i „Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima“ (133,4 miliona KM). Značajna povećanja registrovana su i za djelatnosti: „Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija“ (49 miliona KM) i „Proizvodnja prehrambenih proizvoda“ (45,9 miliona KM).
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.