Megalitskim i kiklopskim zidinama, tornjevima i utvrdama, jedan od najstarijih antičkih gradova u Europi, ilirski grad Daorson, smješten u Ošanjićima kod Stoca, izaziva divljenje svakog putnika namjernika.
Riječ je o jednom od rijetkih tadašnjih gradova na istočnoj obali Jadrana, koji je bio sjedište ilirskog plemena Daorsi, koje je u dolini rijeke Neretve živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere.
Činile su ga tri cjeline, od kojih je središnja bila tvrđava, akropola opasana zidinama od golemih kamenih blokova. U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid, koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, bio je dug 65, a visok do 7,5 metara. Ovaj arheološki lokalitet, svojevrsna hercegovačka Mikena, koji je ne samo od državnog nego i svjetskog značaja, proglašen je 2003. godine nacionalnim spomenikom BiH.
Arheolog Ante Vujnović, direktor JU “Radimlja” Stolac, kaže da je ovaj lokalitet do danas sačuvan u izvornom obliku, te da predstavlja izuzetno atraktivan arheološki lokalitet koji je tek dijelom istražen.
– Značajna su arheološka istraživanja rađena prije posljednjeg rata, kao i nalazi koji su pronađeni na prostoru ovog starog grada. Istraživanja su rađena u više kampanja i sve što danas možemo gore fizički vidjeti, iskopano je tada. Između ostalog, pronađeni su: daorski novac, kalupi za izradu figura iz tog helenističkog razdoblja, nekoliko kaciga i kopalja. Svi ti nalazi spremljeni su u depoe Zemaljskog muzeja u Sarajevu, govori Vujnović.
Ovaj lokalitet značajan je, ne samo s arheološkog, nego i s turističkog aspekta, jer brojni turisti koji dolaze u Stolac obvezno posjećuju Daorson. Posjetila ga je i princeza Saudijske Arabije, kći kralja Abdulaha bin Abdul Aziza. Nije krila oduševljenje onim što je vidjela na zidinama Daorsona, ali i na drugim lokalitetima na stolačkom području.
– Iznimno je atraktivan i Općina Stolac i JU “Radimlja” namjeravaju ga plasirati i za UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine – ističe Vujnović.
Izvor: www.vecernji.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.