U julu je u Bosni i Hercegovini zabilježena rekordna inflacija od 16,7 odsto. Zvanični troškovi su ipak mnogo veći, čak i do 25 posto. Nema povećane proizvodnje koja bi oborila inflaciju kao ni adekvatnih mjera. Kako stvari stoje građane Bosne i Hercegovine čeka neizvjesna jesen.
Koliko su porasli troškovi života možda najbolje pokazuju najsvježiji statistički podaci. Cijene hrane su u julu ove godine u odnosu na isti period prošle godine porasle za gotovo 25 odsto.
Bez obzira na zvaničnu rekordnu inflaciju od 16,7 odsto, troškovi života, ističu ekonomisti, znatno su veći nego što je prikazano i veći su za 25 procenata. Bosna i Hercegovina će, kako ističu, platiti najveću cijenu zbog specifičnog monetarnog sistema, jer u državama sa sopstvenom valutom povećana proizvodnja smanjuje inflaciju.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomista
“Mi imamo zamrznutu vrijednost novca tako da će kod nasti rasti kamatna stopa i zaduživanja i rasti cijene. Mi nemamo priliku da je savladamo povećanom proizvodnjom. Proizvodnja će padati, rašće cijene i smanjivaće se investicije.”
Manji izvoz, manja proizvodnja koja ne može ublažiti pad vrijednosti novca dovešće zemlju, ocjenjuju ekonomisti, u stanje ravno ekonomskom paklu.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista
“Ne mogu se više dugoročni ugovori praviti kada je riječ o javnom sektoru, to je distrukcija sistema javnih nabavki, a drastičan pad standarda građana,najsiromašniji smo u Evropi, ovo na to dodatno utiče.”
U ovakvim situacijama bismo poput brojnih drugih zemalja do sada već trebali imati oformljene krizne štabove na državnom nivou, jer ekonomija nema nikakve veze sa Dejtonskim sporazumom i političkim igrama, ocjenjuju stručnjaci.
ŽELJKO ŠAIN, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
“Samo pitanje robnih rezervi kojih nema ili adekvatnog ponašanja u teškim situacijama. Vidimo šta rade druge zemlje, one razvijene poput Njemačke, kod nas ničega nema. Opijeni smo, samo ne znam čime.”
Dok su građani slikovito rečeno opijeni, političari su i više nego zaokupljeni izbornom kampanjom. A šta građanima donosi jesen postalo je nikad neizvjesnije.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.