Rastući trend migracija visokoobrazovanih kadrova i uopće stanovništva iz Bosne i Hercegovine poprima alarmantne razmjere, a u posljednje vrijeme je to naročito karakteristično za zdravstveni i sektor informaciono-komunikacijskih tehnologija (IKT).
Iako nema precizne statistike i egzaktnih podataka o tome koliki je odliv mladih stručnjaka iz BiH, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) prepoznala je taj problem te u partnerstvu s bh. resornim institucijama provela israživanje radi prikupljanja dokaza o iseljavanju zdravstvenih i IKT stručnjaka.
U vezi s tim, danas je u Sarajevu prezentirana studija “Migracije zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti IKT-a iz BiH” kako bi se identificirali uzroci te pojave te njen utjecaj na ekonomski razvoj, obrazovanje, demografsku strukturu, investicije i druge relevantne razvojne aspekte.
Sudionike skupa pozdravila je ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević, istaknuvši kako rezultati spomenutog istraživanja mogu biti od pomoći kreatorima i donositeljima odluka prilikom izrade novih politika u toj oblasti.
Potcrtala je važnost sistemskog pristupa u rješavanju pitanja migracije radne snage u spomenutim oblastima, te sinergijskog djelovanja svih razina vlasti kako bi se stvorili preduvjeti za rješavanje tog problema.
Gudeljević je podsjetila na nekoliko ključnih pravaca djelovanja koji su identificirani u studiji, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta za prikupljanje, analizu, korištenje i razmjenu podataka o migraciji radne snage u zemlji i van granica BiH.
– Potrebno je pronaći adekvatan način za destimuliranje migracija, odnosno odlaska radne snage izvan BiH u svim sektorima – kazala je Gudeljević, dajući prioritet ulaganju u domaću proizvodnju i stvaranje novih radnih mjesta.
Istovremeno, ocijenila je značajnim prijenos znanja iz dijaspore u sve sektore u BiH, a time i u zdravstveni i IKT-sektor, te angažovanje na planu odgovarajućih evidencija i izrade strategija za zadržavanje mladih stručnjaka u BiH.
Ministrica Gudeljević u tom kontekstu napominje kako oblast obrazovanja, odnosno studijski programi trebaju biti usklađeni s potrebama na tržištu rada.
Šefica IOM misije u BiH i subregionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungarotti novinarima je kazala kako mladi i obrazovani ljudi predstavljaju najznačajniji resurs svake zemlje, te da njihov odlazak predstavlja alarm za nadležne vlasti.
Migraciju zdravstvenih radnika iz BiH dovela je u kontekst aktuelne pandemije koronavirusa, a IKT stručnjake označila veoma značajnim za cjelokupni razvoj, uz uvjerenje da će rezultati spomenute studije doprinijeti boljitku države i na određen način reducirati odliv radne snage u tim, ali i drugim oblastima.
Lungarotti je naglasila kako je neophodno održati vezu/kontakt s mladim ljudima koji su iselili iz BiH, te osigurati transfer znanja i vještina.
U osvrtu na uzroke migracija, kazala je kako njihovi motivi nisu vezani samo za ekonomske aspekte, nego i za stil života, odnosno i za sam sistem, te sve prisutnije nepovjerenje u institucije vlasti.
Komentirajući novinarski upit u vezi pokazateljima kojima bi se ilustriralo stanje u spomenutim sektorima, Lungarotti je kazala kako, nažalost, ne postoje validne evidencije u BiH, niti sistem koji bi dao tačan uvid u tom pogledu.
Dodala je kako je poznato da je iz BiH iselilo oko dva miliona ljudi, koji trenutno žive u inozemstvu, navodeći kako za problem migracija radne snage može biti ilustrativan podatak – da je državljanima BiH od 2019. godine izdato oko 55.000 radnih dozvola iz zemalja članica Evropske unije.
Prezentacija spomenute studije, realizirana je u sklopu IOM-ovog projekta “Doprinos migracijskim politikama zasnovanim na dokazima za zdravstveni i sektor IKT-a u BiH”.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.