S obzirom na očekivano popuštanje fiskalne politike u 2025. godini, vlasti bi trebalo da izbjegavaju uvođenje dodatnih diskrecionih mjera i ojačaju planiranje za krizne situacije, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a poslije obavljenih razgovora sa predstavnicima vlasti u BiH u okviru konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a za 2025.
Dodali su da entitetski budžeti, zajedno sa naknadno usvojenim mjerama, predviđaju povećanje plata u javnom sektoru i penzija, koje je odraz kako zakonski propisane indeksacije, tako i uvedenih diskrecionih promjena.
“Rastući deficit, koji bi mogao dostići nivo od 2,6 odsto BDP-a, prema postojećim očekivanjima će se uglavnom finansirati vanjskim zaduženjem, kao i sredstvima domaćih banaka”, stoji u izjavi.
Kako dalje piše, da bi se očuvala monetarna stabilnost, neophodno je održati valutni odbor i podržati nezavisnost Centralne banke.
“Da bi se ubrzao rast, vlasti treba da ubrzaju reforme s ciljem poboljšanja fiskalnog upravljanja, zaštite finansijskog integriteta, borbe protiv korupcije i ubrzavanja digitalizacije. Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu”, ističe se u izjavi.
Prema njihovim riječima, rast se pokazao otpornim ekspanzivnim fiskalnim politikama, međutim inflacija je porasla, a rizici su povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija.
“Fiskalna politika treba da se fokusira na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje. Vlasti bi trebalo da se suzdrže od daljih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i da ojačaju planiranje za krizne situacije. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem koje bi trebalo da se zadovolje putem spoljnog zaduživanja, uz emisiju evroobveznica u Federaciji BiH i bilateralne kredite u RS-u, uz određene emisije na domaćem tržištu.
Vlasti bi trebalo da pripreme interventne planove u slučaju nedostatka finansiranja. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su za postizanje primarnog bilansa koji stabilizuje dug”, rekli su, između ostalog, iz Misije MMF-a.
Istakli su da kontinuiran snažan rast kredita zahtijeva pomno praćenje sistemskih rizika i kontinuirane napore za očuvanje otpornosti bankarskog sektora.
“Kontinuirana politička fragmentacija, nedostatak konsenzusa između organa vlasti i ograničeni administrativni kapaciteti i dalje su smetnja za usvajanje i sprovođenje ključnih reformi”, dodaje se u izjavi.
Ekonomista Igor Gavran kaže da ga je najviše zabrinuo dio njihovog komentara u kojem sugerišu kako bi entiteti potrebe za finansiranjem mogli zadovoljiti putem novog zaduženja – spoljnog ili unutrašnjeg.
“Iako to nije preporuka MMF-a da se trebaju zaduživati, nego samo savjet kako bi to bilo najmanje zlo ako se već zadužuju i prognoza šta bi mogli uraditi, bojim se da to entitetske vlade ne protumače kao podršku ili iskoriste kao opravdanje. Nikakvo novo zaduživanje nije prihvatljivo ni opravdano, naprotiv. Posebno u Federaciji BiH su znatno porasli javni prihodi, dok su u oba entiteta veći prihodi od indirektnih poreza i ono sto trebaju je da smanje neproduktivne rashode i fokusiraju se na reforme koje povećavaju efikasnost i smanjuju troškove, a ne da beskonačno povećavaju rashode bez rezultata”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, ovo navedeno je sve korektno i opravdano sugerisano i sasvim je izvodljivo u teoriji.
“Međutim, u praksi vlasti uglavnom ne postupaju tako, već npr. javni sektor koriste za partijska zapošljavanja i stalno povećanje broja beskorisnih zaposlenih u administraciji i povećanje njihovih primanja. Iskreno mislim da, iako je ovo izvodljivo, većinu tih mjera vlasti neće poduzeti, jer nema stendbaj aranžmana ni uslovljavanja i alata prinude kojim bi MMF mogao da ih natjera na bilo šta. Dio izvještaja prema kojem sam skeptičan je početna pohvala da je ekonomski rast ipak održan, jer taj tzv. rast je toliko mizeran i nedovoljan za loše stanje i zaostajanje bh. ekonomije, a elementi statističkog rasta praktično nikako nisu poboljšali životni standard da mislim da ne zavređuju nikakvu pozitivnu ocjenu”, zaključio je Gavran.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.