RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
BiH

Otvorena konferencija ‘Heroine Srebrenice’ posvećena hrabrosti i dostojanstvu srebreničkih majki

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari otvorena je međunarodna konferencija “Heroine Srebrenice”, kojom se želi ukazati na važnu ulogu srebreničkih žena u suočavanju s brojnim posljedicama genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, koje je organizator konferencije u partnerstvu s Centrom za postkonfliktna istraživanja i Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari, istakla je koliko su preživjele žene žrtve genocida u Srebrenici istrajne u borbi za istinu i pravdu.

– Danas nam je cilj da ovu konferenciju održimo ovdje na mjestu zločina, na mjestu genocida, da omogućimo i pošaljemo poruku svim ženama svijeta da ne možemo šutjeti, da ne smijemo stajati, da moramo dizati svoj glas gdje se god nepravda dešava prema ženama, djeci, a i prema muškarcima. Na ovaj način želimo da pokažemo da su žene jake, da su žene iznijele najveći teret u svom životu, a posebno u ratu. Mi majke Srebrenice iznijele smo najveći teret u ratu, poslije rata i evo 27 godina borimo se za istinu i čekamo pravdu – poručila je Subašić.

Govoreći o ulozi majki koje su podigle djecu, unučad nakon genocida i svemu što su proživjele od 1995. godine do danas, Subašić navodi: “Mi smo najbolje žene svijeta i od nas treba da uče svi kako treba odgajati svoju djecu”.

Mi žene svoju djecu, kako je podvukla, rađamo iz ljubavi iz ljubavi ih moramo i odgajati.

Specijalna savjetnica Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu je, obraćajući učesnicima konferencije “Heroine Srebrenice”, naglasila važnost majki Srebrenice u odgajanju novih generacija koje ne mrze i ne žele osvetu i odmazdu nakon počinjenog genocida 1995. godine.

Napominje da je, nakon što je prvi put došla u Potočare da sa preživjelim žrtvama razgovara, odlučila doći ponovo te da od tada nosi Cvijet Srebrenice i ukazuje na užasna dešavanja u Srebrenici i Potočarima.

– Činjenice su nepobitne, u Srebrenici se desio genocid – istakla je, dodavši kako i dalje postoje oni koji to negiraju. Naglasila je da je važno da generacije koje dolaze ne budu odgajane da mrze.

– Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju donio je presude da je genocid počinjen ovdje u Srebrenici. Znamo da sva društva mogu imati indikatore rizika. Majke Srebrenice su mi rekle da su se one usmjerile na odgoj i podizanje djece koja neće biti fokusirana na odmazdu i osvetu i na taj način žele da prekinu taj krug – poručila je Nderitu.

Zamjenik načelnika Općine Srebrenica i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice Hamdija Fejzić istakao je da “sudbinu koje su doživjele bosanske majke, supruge i sestre iz Srebrenice i Podrinja sigurno nisu željele niti bi bilo kome poželjele”.

– Hiljade njih je u genocidu počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici ostalo bez svojih muževa, očeva, braće i djedova. Mnoge su ostale same, bez ikog svog, sve im je ubijeno. Ipak u vremenu genocida, ostale su stamene i istrajne u borbi za istinu i pravdu za žrtve, za svoje najmilije – kazao je Fejzić.

Direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić govorio je, između ostalog, kako su srebreničke majke heroine koje su bile i jesu prve u borbi za istinu, pravdu i dostojanstvo.

– Ovi zidovi su upili plač naših beba, strahove naših majki i kad bi oni mogli da pričaju pretpostavljam da ne bi bilo potrebe da se priča na ovom mjestu – podvlači Suljagić.

Predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić je istakla, između ostalog, da su majke Srebrenice u svojoj dugogodišnjoj borbi doprinijele neizmjerno procesu dokazivanja i zločina genocida i ostalih ratnih zločina.

-To su činile svojim hrabrim svjedočenjem, ali isto tako dostavljanjem vrlo često dokaza i svega što je bilo potrebno da bi se moglo dokazati da su ustvari njihovi muževi očevi, braća i sinovi postojali – kazala je Šarić.

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.