Ova zemlja suočava se s nedostatkom radne snage, na što svakodnevno upozoravaju poslodavci.
Trenutačno su otvorene stotine natječaja za radna mjesta, a pojedine tvrtke bile su prisiljene posegnuti za radnom snagom izvan zemlje, piše portal Večernjeg lista BiH.
Jedna od takvih tvrtki je i tvornica namještaja Standard koja, među ostalim, surađuje i sa švedskom IKEA-om. Iz ove tvrtke istaknuli su kako im je stiglo prvih šest radnika iz Bangladeša, a uskoro se očekuje dolazak još četvorice. Edin Dacić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora tvornice, kaže kako su poduzeli napore da nakon 15 godina dovedu radnu snagu iz inozemstva te da je uspostavljen kontakt preko posredničke agencije iz Srbije s radnicima iz Bangladeša. Uz radnike, kojima je osiguran smještaj, stigao je i prevoditelj.
Istraživanje
Kaže kako će uskoro dolazak radnika iz inozemstva postati nova realnost u Bosni i Hercegovini.
Tu njegovu tezu potvrđuju i rezultati istraživanja o migracijama kojima je obuhvaćena populacija od 18 i više godina, a čiji je osnovni cilj analiza namjera stanovnika BiH da privremeno ili trajno napuste zemlju. Čak 34 posto mladih ispitanika, koji su sudjelovali u spomenutom istraživanju, izjasnilo se za trajno nastanjivanje izvan BiH, 24 posto privremeno bi napustilo domovinu, dok 22 posto nema namjeru emigrirati, javlja Večernjak. Čak polovina stanovnika Distrikta Brčko namjerava trajno emigrirati, dok istu namjeru ima 36 posto ispitanika iz Federacije BiH i 29 posto ispitanika iz RS-a.
Osobama koje imaju namjeru trajno ili privremeno napustiti BiH postavljeno je pitanje koje se ticalo osnovnog razloga zbog kojeg stanovnici BiH razmišljaju o napuštanju zemlje. Među pojedinačnim razlozima dominira problem opće sigurnosti (38 posto), dok neku vrstu ekonomskih razloga navodi ukupno 49 posto ispitanika, i to pronalazak bolje plaćenog posla (35 posto), odnosno pronalazak bilo kakvog posla (14 posto).
Kao najpoželjniju destinaciju svaki drugi mladi stanovnik Bosne i Hercegovine navodi Njemačku, 12,5 posto se izjašnjava za Austriju, sedam posto za Švicarsku, a za Švedsku i Sjedinjene Američke Države izjašnjava se oko četiri posto njih.
Ovakvo razmišljanje mladih ne čudi kada se uzme u obzir da je prosječna zarada u Bosni i Hercegovini oko šest puta manja nego u Njemačkoj i Austriji, dok je u odnosu na Norvešku manja 8 puta, a u odnosu na Švicarsku čak 10 puta.
Studija o mladima u Bosni i Hercegovini 2018./1917., u kojoj su analizirani podaci terenskog istraživanja koje je dio šireg regionalnog projekta “Mladi u jugoistočnoj Europi 2018.”, nudi dodatne informacije koje potvrđuju ekonomsku motiviranost migranata, piše Vecernji.ba.
Prema tom istraživanju svaki peti ispitanik traži posao dulje od pet godina, a više od polovine njih dulje od dvije godine. Mladi prepoznaju da stručnost, vještine ili kompetencije nisu ključni čimbenici za zaposlenje u Bosni i Hercegovini, nego da su važnija poznanstva i veze s ljudima na određenim pozicijama ili jednostavno – sreća. Bosancima i Hercegovcima migracije nisu bile strane ni tijekom povijesti.
Europska dijaspora
Prema podacima IOM-a, 1990. godine u svijetu je bilo registrirano oko 860 tisuća migranata podrijetlom iz BiH.
Već 1995. godine njihov broj povećan je za više od 500 tisuća i taj broj se iz godine u godinu stalno povećavao, više ili manje, tako da se 2019. godine bilježilo 1,650.000 osoba u svijetu koje potječu iz BiH.
Kada se promatra teritorijalni raspored migranata iz BiH, apsolutno je dominantna europska dijaspora jer, od ukupno 1,653.056 iseljenih, gotovo 90 posto njih (oko 1,435.000) živi u Europi.
Najveći broj iseljenika iz Bosne i Hercegovine je u Hrvatskoj – oko 374.000 osoba te u Srbiji – oko 341.000, a slijedi Njemačka sa 185.000 i Austrija sa 183.000 stanovnika. Među zemljama južne Europe značajan broj bosanskohercegovačkih iseljenika je u Sloveniji – oko 104.000, dok ih je u sjevernoj Europi nešto više od 100.000.
U Sjevernoj Americi nalazi se oko 170.000 osoba podrijetlom iz BiH, prvenstveno u SAD-u, gdje živi više od 135.000 njih, dok se za daleku Australiju odlučilo oko 37.000 osoba iz ove zemlje.
(Vijesti.ba)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.