Svi nivoi vlasti u BiH godinama imaju ozbiljan manjak stručnih kadrova u javnim službama, a nedostaju informatičari, sudije, tužioci, bezbjednjaci, zdravstveni radnici i brojne druge oblasti.
S druge, pak, strane, u gotovo svim javnim službama prevelik je broj opšte administracije, odnosno ljudi bez stručnih kvalifikacija u potrebnim oblastima.
U pregledu dokumenata i izvještaja koji se bave BiH nalazi se više stotina upozorenja ili nalaza u kojima se ističe da su brojne agencije i stručne službe nedovoljno popunjene kadrovima za koje su potrebne kvalifikacije kojih nema dovoljno na tržištu rada.
O ovom upozoravaju i izvještaji EU, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Stejt departmenta, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i brojnih drugih organizacija.
Samo u Analitičkom izvještaju EU za BiH nedostatak kadrova ili nedovoljna popunjenost instititucija spominje se više od 50 puta.
Primjera radi, nedostatak stručnih kadrova EU stručnjaci su uočili u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Agenciji za statistiku, Kancelariji ombudsmana, Službi za poslove sa strancima i u brojnim drugim agencijama i institucijama.
“Služba za poslove s strancima je nadležna za menadžment migracija u zoni granice, a na osnovu zvaničnih podataka značajan je manjak osoblja za 22 odsto i neadekvatno je opremljena. Sektor za imigracije takođe ima manjak zaposlenih”, kažu oni.
Manjak osoblja u ključnim oblastima, poput pranja novca, kako kažu u izvještaju, dovodi do značajnih izazova u funkcionisanju institucija.
“Osposobljenost da se istražuju krivična djela iz oblasti ekonomije, finansija i javnih nabavki trebalo bi da bude značajno povećana povećanjem broja zaposlenih, nabavkom opreme i većim stepenom autonomije”, naglašeno je.
U Svjetskoj banci, na primjer, upozoravaju i na problem manjka zdravstvenog osoblja. Ovaj problem se, kako ističu, značajno pokazao i u krizi korona virusa u BiH.
“Koliko god je važno suzbiti kratkoročne posljedice krize, važno je obratiti pažnju na manjak zaposlenih, ali i konstantno smanjivanje ljudskog kapitala”, upozorili su u Svjetskoj banci.
U najnovijem izvještaju Stejt departmenta, na primjer, upozoravaju na manjak osoblja u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma.
“Nema političke volje da se poveća broj pripadnika u Antiterorističkoj jedinici SIPA, uprkos nacrtu zakona koji u državnom parlamentu stoji od 2017. godine”, kažu u Stejt departmentu.
I u nedavno usvojenoj Okvirnoj strategiji za reformu javne uprave BiH je na mnogo mjesta spomenut nedostatak stručnih kadrova, ali je indirektno naznačeno i da postoji višak kadrova u mnogim oblastima koje ne zahtijevaju posebne kvalifikacije.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, za “Nezavisne” kaže da su u toj instituciji zaposlena 2.443 službenika, a da je predviđeno 2.879. “Imamo značajno manje zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta, ali radimo sve što je u našoj mogućnosti da se svi poslovni procesi odvijaju potpuno nesmetano. Manjak zaposlenih je i u Sjedištu UIO, ali i po regionalnim centrima u operativi”, kaže Kovačević.
Ističe da ne samo UIO, već sve javne institucije imaju probleme da nađu stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija, a kao razlog vidi male plate.
“Oblast indirektnih poreza je zaista široka, porez na dodanu vrijednost, akcize, carine, putarine. Potrebno je da se sve slobodne pozicije popune u UIO i nakon toga da se ti kadrovi dobro stručno usavrše”, naglasio je on. Posebno je upozorio što je više od 50 posto zaposlenih u toj instituciji ima između 51 i 60 godinu.
“To je izrazito negativna starosna struktura, a u narednih pet godina više od 15 odsto od ukupno zaposlena 2.443 službenika ispuniće uslove za penziju”, rekao je on i upozorio da ovakvo stanje zahtijeva ozbiljno bavljenje ovom problematikom u cilju blagovremenog obezbjeđivanja stručnih kadrova.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.