Razvoj i jačanje održivog turizma u BiH, projekat koji podržava Evropska unija i Vlada Njemačke, te u tom smislu uloga medija, bila je tema radionice upriličene u Konjicu.
Tom prilikom istaknuti su i prioriteti za dobijanje takozvanog zelenog certifikata, odnosno ulaska na listu svijetskih turističkih destinacija. Cjelokupna zajednica, a naročito mediji moraju raditi na opštoj edukaciji javnosti, o tome šta znači uopšte održivi turizam.
„Nije to samo očuvanje prirode odnosno okoliša. Tu je i uključivanje cjelokupne zajednice kroz razne vidove socijalnih aspekata ali i kulturne baštine počev od one materijalne pa preko recimo gastro ponude jednog kraja, odnosno do takozvane nematerijalne baštine“ istakla je u ime implementatora projekta Njemačkog GIZ-a specijalista za komunikacije Mirna Mekić.
Važno je znati, istaknuto je na radionici da nekolko naših turističkih destinacija, odnosno gradova, zahvaljujući ovom projektu, već godinu-dvije, pravi iskorake ka održivom turizmou odnosno dobijanju zelenog certifikata. U projektu su Bosanska Krupa, Šamac, Prijedor, Skakavac-Sarajevo, Žepče, Zavidovići, Mostar, Konjic i Trebinje, koje je nešto ranije od drugih sredina krenulo u ispunjavanje 87 uslova za dobijanje zelenog certifikata.
„Inače navedene destinacije će narednog mijeseca biti predstavljene na svjetskom festivalu turizma u Estoniji i to kao destinacije koje imaju šansu da uđu među stotinu najboljih destinacija u svijetu za 2023. godinu“, naglasila je Mekić.
Među onima koji su predstavnicima medija pokušavali prvenstveno približiti pojam održivog turizma bio je i savjetnik za turizam Njemačkog „GIZ-a“ u Bosni i Hercegovini Ermin Smajlović koji je naglasio da pojam održivog turizma ustvari jedan veoma zahtjevan sistem.
„Održivi turizam nikako nije pojedinačno djelovanje bilo koga u zajednici, već je ključ svega uvesti u sistem što više aktera. To se prije svega odnosi na čelne ljude i institucije svake lokalne zajednice, potom nevladin sektor, a onda i sama preduzeća, odnosno pojedinci koji ostvaruju ekonomsku dobiti po osnovu održivog turizma“, akcentirao je Smajlović.
Vrlo zanimljiv istup kao uvodničar na radionici je imao BH ekspert za turizam inače Holanđanin koji već više decenija boravi u našoj zemlji Ćiri Žubert, koji je pored ostalog naglasio da se cijela priča oko održivog turiznma zahvajujući sredstvima Evropske Unije i Vlade Njemačke, posredstvo GIZ-a kao implementatora, u Bosni i Hercegovini „zahuktaja“ još prije dvije godine.
„Svima je jasno da je Slovenija, kad je održivi turizam u pitanju i zeleni gradovi odnosno svjetski turistički certifikati ispred svih u Evropskoj uniji. Što se BIH tiče mi u suštini nezaostajemo u ovom segmentu iza zemalja u regionu, što je u svakom slučaju za pohvalu“ kazao je Žubert.
On je podsjetio da je uslov za ulazak u svijetsku elitu turističkih destinacija, kroz održivi turizam ispunjenje 87 uslova na putu do takozvanih zelenih gradova.
„U ovom momentu najdalje je otišloTrebinje koje je praktično u drugom krugu ispunjavanja ovih uslova jer je stigo do onog pod brojem trideset“ istakao je Žubert, uz iskazano uvjerenje da će i druge, u tekstu pominjane destinacije, najkasnije za dvije godine zavrijediti svijteski epitet zelenih gradova, odnosno održivih turističkih destinacija, što je putokaz za sve veći broj gradova sa ovim karakteristikama u našoj zemlji.
Svakako da u cijelom projektu posebnu ulogu imaju mediji.
„Novinari iz cijele BiH ovdje imaju naročito bitan zadatak, a on je da kroz informacije o pomenutoj temi, odnosno širenjem pozitivnih turističkih priča edukuju javnost, te izvrše pritisak na lokalne vlasti, kako bi čim prije, ispunjavanjem kriterija, svoje sredine doveli do održivog turizma, u čemu je i Evropska unija i Vlada Njemačke, pa i mi kao implementatori, spremni pružiti nesebičnu podršku“, zaključila je Mirna Mekić specijalistta za komunikacije Njemačkog GIZ-a.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.