Zidari, armirači, tesari i još mnogo zanatlija raznih struka na spisku su nedostajuće radne snage u Republici Srpskoj koja je, prema nekim procjenama, godišnje “kratka” za oko šest hiljada radnika. “Uvoz” radne snage, kao jedno od rješenja, često koče administrativne prepreke, jer se, prema riječima poslodavaca, papiri za jednog stranog radnika čekaju i do šest mjeseci, a država ih naplaćuje oko 1.000 KM.
Ukratko:
- Republici Srpskoj godišnje nedostaje oko 6.000 radnika
- Najveći deficit bilježi građevinski sektor
- Na papire za strane radnike čeka se i do šest mjeseci
- Kvota za nove radne dozvole u ovoj godini već je popunjena
“Uvoz” radne snage, kao jedno od rješenja, često koče administrativne prepreke, jer se, prema riječima poslodavaca, papiri za jednog stranog radnika čekaju i do šest mjeseci, a država ih naplaćuje oko 1.000 KM.
Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić ističe da razloge za nedostatak radnika treba primarno tražiti u demografskim kretanjima i starenju stanovništva.
“Situacija koju trenutno imamo nije rezultat odlaska ljudi odavde, već je problem demografije. Imate situaciju da oko 15.000 ljudi godišnje ode u penziju, a tek oko 9.000 dolazi iz škola. Znači, svake godine imate oko 6.000 manje ljudi na tržištu rada, a imate otvorena radna mjesta”, objašnjava Trivić za BL portal.
Prema njegovim riječima, deficit radne snage direktno ugrožava budžet i stabilnost privrede.
“Ukoliko ne budemo zapošljavali stranu radnu snagu, imaćemo manje radnika, manje firmi, manje poreza i manje novca za socijalna davanja. Politika mora da odluči hoćemo li zapošljavati stranu radnu snagu ili ćemo smanjivati broj radnih mjesta u smislu poreza. Nemamo tu mnogo drugih opcija, osim ako se ne krene sa otpuštanjem viškova iz javnog sektora kako bi ti ljudi prešli u privatni sektor”, naglašava Trivić.
Na papire za strane radnike čeka se mjesecima
Kada je riječ o iskustvima sa radnicima iz inostranstva, Trivić navodi da su to uglavnom fizički radnici i da na terenu nema većih problema, ali da je birokratija najveći kočničar.
“Situacija nije alarmantna, niti ima kulturoloških i bezbjednosnih problema. Ljudi odrade svoje i odu, nemamo trajna naseljavanja. Međutim, osnovni problem je sporost države – nedovoljni kapaciteti u ambasadama i ministarstvima dovode do toga da dolazak radnika traje od četiri do šest mjeseci i košta oko 1.000 KM samo za papire koje uzima država”, upozorava potpredsjednik Unije poslodavaca.
Najkritičnije u građevinarstvu
Privredna komora Republike Srpske: Najkritičnije u građevinarstvu, najveći problem jezik
Iz Privredne komore Republike Srpske potvrđuju da je deficit radnika prisutan u gotovo svim granama, ali da pojedini sektori doslovno “gore”.
”Situacija je trenutno najizraženija u građevinarstvu, gdje posebno nedostaju zidari, armirači, tesari, rukovaoci građevinskim mašinama, monteri, fasaderi i zavarivači. Pored građevinarstva, nedostatak radne snage veoma je izražen i u proizvodnim djelatnostima – metalskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji”, navode iz Privredne komore za BL portal.
Iz Komore naglašavaju da je angažovanje stranih radnika skuplje zbog troškova dozvola, avionskih karata, smještaja i ishrane, ali da oni često rade pod intenzivnijim režimom. Pored finansija, izazov predstavlja i komunikacija na terenu.
“Kulturološke razlike su manji problem jer su radnici spremni na prilagođavanje. Veći problem predstavlja jezik, s obzirom na to da mnogi ne govore ni engleski, pa se u praksi poslodavci pomažu aplikacijama za prevođenje na telefonima”, dodaju iz Komore, uz poruku da uvoz radnika mora biti samo privremena mjera, a ne zamjena za zadržavanje domaćeg kadra.
Kvota za nove radne dozvole već popunjena
Podaci Zavoda za zapošljavanje: Kvota za ovu godinu već popunjena
Zvanična statistika Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske potkrepljuje tvrdnje sa terena. Tokom proteklih godina evidentiran je stalan i značajan rast broja izdatinh radnih dozvola stranim državljanima, uglavnom u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji.
Prema njihovim podacima, u prošloj godini izdata je ukupno 1.981 radna dozvola, od kojih je 1.484 novih i 497 produženih, što je u okviru utvrđene kvote za 2025. godinu.
Kvota radnih dozvola u ovoj godini je čak 3.000, i to 1.200 novih i 800 produženih. Kako kažu iz Zavoda, za novoizdate dozvole kvota je već popunjena.
Prema zemlji porijekla, najviše izdatih radnih dozvola je za radnike iz Bangladeša, Nepala, Indije, Srbije i Kine.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.