Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici u BiH sabiraju štetu, a procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji.
Sve što je posijano je propalo
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je sve što je posijano propalo, te kako za 78 godina, koliko on ima, nikad gore nije bilo.
Hasanović ističe da je stanje najteže koje pamti u životu, navodeći da su zbog dugotrajne suše presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.
Nikad nije bila gora situacija
“Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa”, rekao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.
“Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa”, naveo je Hasanović.
Hrana za stoku
On upozorava da će zbog uništenog roda biti posebno teško obezbijediti hranu za stoku, zbog čega će se poljoprivrednici morati snalaziti kako znaju i umiju.
Hasanović smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.
“Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije”, rekao je Hasanović.
On je upozorio da će, ukoliko se ne obezbijede sistemi za navodnjavanje i voda za poljoprivredne površine, domaća proizvodnja biti sve ugroženija.
“Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara”, zaključio je Hasanović.
Dugotrajna suša uticala i na voće
Naime, voćari u Srpskoj su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, ali je dugotrajna suša značajno umanjila prinose i kvalitet voća, pa se procjenjuje da će ovogodišnji rod biti oko 50 odsto manji.
Kako je nedavno rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, procjene su ranije ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.
“Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga”, naveo je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nedostatak vode jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.
Počela berba ranih sorti jabuke
On je rekao da je počela berba ranih sorti jabuke, dok je berba kruške već uveliko u toku.
“Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji”, objasnio je Dojčinović.
On je ukazao na to da su plodovi sitni i da ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, ali da je slična situacija i u regionu i Evropi.
Otkupljivači će iskoristiti situaciju
Dojčinović očekuje da će manji prinos uticati i na rast cijena voća, ali upozorava da bi najveću korist mogli imati otkupljivači.
“Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, biće visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća”, rekao je Dojčinović.
Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.
“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.